Nikolić: Odnosi Beograda i Prištine na najnižoj ljestvici

October 12, 2016, 12:46 pm

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ocijenio je danas u Sankt Peterburgu, gdje će svečano otvoriti konzulat Srbije, da su treutni odnosi Beograda i Prištine na najnižoj mogućoj ljestvici odnosa zbog napada prištinske administracije na srpsku imovinuna KiM.

To bi, prema njegovim riječima, moglo da se završi dogovorom, a može da se završi i jako loše jer Srbija je spremna da na takve napade odgovori na svaki način.

“Kako se Albanci budu ponašali u budućnosti tako ćemo i mi da odgovorimo, a neka ne računaju da mogu da se igraju sa nama ili da računaju da će nas neko ponovo bombardovati, pošto je očigledno da se Srbija mnogo bolje ponijela nego što bi se iko ponio u ovoj situaciji”, naveo je predsjednik Srbije.

Srbija, dakle, rekao je Nikolić, ima veliki problem sa KiM i taj problem se preliva na naš odnos sa EU.

Ukazao je da EU zna da Srbija nikada neće priznati jednostrano proglašenu kosovsku nezavisnost.

“Nikada niko od zvaničnika EU nije rekao da ćemo to morati da uradimo, ali Evropski parlament, koji takođe odlučuje o našem članstvu ima svoje predstavnike koji stalno govore da nikad neće donijeti odluku o našem članstvu dok mi ne sklopimo opštevažeći međudržavni sporazum sa KiM. To vjerovatno pretpostavlja razgraničenje, dobrosusjedske odnose”, rekao je predsjednik Nikolić.

Predsjedik je podsjetio da i u samoj EUpostoji pet članica koje ne priznaju kosovsku nezavisnost.

Srbija, kazao je, u EU ima mnogo prijatelja.

“Tih pet članica nisu se odlučile da ne priznaju Kosovo i Metohiju zbog nekog velikog prijateljsva prema Srbiji, već zato jer osećaju da bi i same mogle da imaju taj problem, a da onda ne bi imale na šta da se oslone kad se bore za zaštitu svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, ukazao je predsjednik.

Istakao je da je Kosovo pokrajina u sastavu Srbije.

“Poslije bombardovanja kojim je pokušano da na silu snage NATO dovedu takozvanu OVK na vlast i kad se ispostavilo da Jugoslavija ima mnogo veću vojnu silu nego što se računalo i mnogo veći vojni faktor koji je sprečavao da nas tek tako lako porobe i da nas zaplaše bombama koje su sipale po gradovima i drugdje, onda se prešlo na sporazum i Jugolavija je ušla u taj sporazum”, naveo je Nikolić.

Podsjetio je da je tadašnja SFRJ prihvatila plan Ahtisari-Černomirdin, a onda je, dodao je, došla rezolucija 1244 SB UN po kojoj je Srbija jedna suverena država u čijem sastavu je Kosovo koje ima suštinsku autonomiju.

“Po tom sporazumu mi smo predali na upravljanje Kosovo i Metohiju Ujedinjenim nacijama, takozvanoj organizaciji UNMIK, koja je trebalo da vlada i da sprovodi zakone na KiM sve dok se ne dogovorimo mi i Albanci”, naveo je Nikolić.

Međutim, istakao je, svaki visoki predstavnik UN, pomognut snagama NATO koje su bile jedina oružana sila na teritoriji KiM, jer se, nažalost, ruski bataljon povukao nakon dva mjeseca iz Prištine. Tada je, kazao je, ostao samo NATO koji je promovisao kosovsku nezavisnost.

“Jednu po jednu ingerenciju Srbije, bez volje, bez saglasnosti Srbije je predavao u ruke privremenoj administraciji u Prištini, onda su im dali pravo da usvoje ustav i zakone, da imaju predsjednika i parlament, na administrativnoj liniji razdvajanja bezmalo su ustanovili granicu, carine”, kazao je.

Očigledno je, smatra predsjednik Nikolić, da se promoviše nova nezavisna država, na šta Srbija nikada neće pristati.

Sjeverni dio KiM, ištakao je Nikolić, nikada nije pristao ni fizički da se pojave Albanci kao predstavnici nekakve lokalne vlasti ili policijskih snaga na toj teritoriji.

“Otpočeli smo tada ozbiljne razgovore sa Albancima u vjeri i nadi da možemo da uspostavimo dobar život za sve građane KiM, a da možemo kasnije da dogovaramo šta ćemo i kako ćemo”, rekao je Nikolić.

Pokzana je jasna namjera Albanaca da dobiju nezavisnost, kao i jasna namjera predstavnika EU da im u tome pomognu, rekao je Nikolić.

Predsjednik Srbije stoga smatra da su “UN jedina naša zaštita, SB je deo UN kroz koji nikad neće moći da prođe ideja o nezavisnosti KiM”.

 

Izvor: Tanjug

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *