Poljoprivredni proizvođači u Srpskoj upućeni su na osiguravajuća društva jer za saniranje štete od mraza u poljoprivredi ne postoje namjenska sredstva.
Zbog nedovoljne informisanosti i ekonomske situacije ,malo je onih koji se odluče da plate skupo osiguranje.
Ova vrsta osiguranja jedna je od najrizičnijih i za osiguravajuća društva.
Nikola Vukelić kaže da je imao loše iskustvo sa osiguravjućom kućom jer je, nepažnjom, osigurao voćnjak od osnovnih rizika- požara, groma i poplave, u šta mraz i led nisu bili uključeni.
– Ne postoji osiguranje koje želi da vam osigura voćnjak od mraza i leda u Republici Srpskoj, dok takva osiguranja postoje u Sloveniji i Hrvatskoj, dodaje Vukelić.
Razlog tome mogao bi da bude i taj što je upravo osiguranje usjeva i plodova jedno od najrizičnijih i za osiguravajuća društva.
Premija osiguranja nije mala, pa se odlučuju samo na osiguranje od osnovnih rizika, požara, groma i gada a trebalo bi da se osiguraju i od ostalih rizika, ističe Stanija Divljak.
U resornom ministarstvu kažu da je prošle godine voćarima isplaćeno od 100 do 200 maraka po hektaru za saniranje posljedica mraza.
– Ako Vlada Republike Srpske procijeni da je mraz ugrozio voćarsku proizvodnju toliko da ne može da se zanovi u narednoj godini ili na neki način obnovi, onda se moraju izdvojiti dodatna sredstva za saniranje tih posljedica, navodi Gordana Rokvić, savjetnica ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Iako im ekstremni klimatski uslovi od kojih zavise njihovi prinosi, proteklih nekoliko godina ne idu naruku, evidencije pokazuju da procenat osiguranih nije na zadovoljavajućem nivou.
(RTRS)