Ruže su cvijeće koje veoma često biramo kada hoćemo nekoga obradujemo najljepšim buketom, ali u isto vrijeme one vrlo često krase najlepša dvorišta i vrtove. Teško da se može zamisliti ljepši ukras zelenim površinama od ružičnjaka. Međutim, ruže zahtijevaju orezivanje, i to više puta u toku godine. U nastavku teksta saznejte zašto je neophodno redovno orezivati ruže i kako to pospješuje njihovo napredovanje.
Šta podrazumijeva orezivanje ruža?
Ruže su vrsta biljaka koja spada u zimzelene žbunove, čiji životni vijek može biti zaista dug, sve u zavisnosti od uslova u kojima se uzgajaju. Bez obzira na to da li se gaje u svrhu kalemljenja, kao baštenske ili kao biljke za dekoraciju i darivanje, pa će se kao savršene rezane ruže prodavati u cvjećarskim radnjama, sve ruže zahtijevaju orezivanje.
Kako bismo mogli razumijeti potrebu za orezivanjem ruža, najpre je potrebno da istaknemo sledeće: kao i svaki živi organizam, i ruža ima svoje tijelo kroz koje postoji konstantan protok hranljivih materija potrebnih za njen rast. Ukoliko se tijelo ruže povećava, utoliko je i izraženija potreba za hranljivim sastojcima.
Stresni uslovi kojima biljka može biti izložena otežavaju dotok važnih materija, a jedan od takvih uslova jeste i hladnoća u zimskim mjesecima. U uslovima kada je ograničena količina vode i hranljivih sastojaka koje ruža sebi može da obezbijedi, neophodno je da se pribjegne orezivanju – time se postiže eliminacija onih dijelova biljke koji su neefikasni i koji troše više hranljivih sastojaka nego što mogu da obezbijede, kako bi ostali dijelovi cvjetali u svom punom kapacitetu, što predstavlja krajnji cilj uzgajanja cvijeća, a samim tim i ruža.
Posledice neorezivanja ruža različite su – od neuglednih cvjetova, koje je samim tim mnogo teže prodati u poređenju sa onim raskošnim, pa do truljenja, koji značajno iscrpljuju ruže, pošto su onda svi kapaciteti organizma usmjereni na spašavanje kritičnog mjesta, što dalje vodi ka novim rizicima za infekcije, a samim tim i skraćivanju životnog vijeka ruže. Iz svega navedenog jasno je, dakle, da je orezivanje neizbježno kada je riječ o uzgajanju ove vrste cvijeća.
Koje doba godine je najbolje za orezivanje ruža?
Rezidba se vrši tri puta godišnje: u proljeće, u ljeto i u jesen. Na našem tlu se često ljetnje orezivanje preskače, a ostala dva se redovno sprovode, iako i među njima postoje razlike u učestalosti, s obzirom na rizike koje sa sobom nose.
Jesenje orezivanje ruža radi se na prelazu iz oktobra u novembar, obično nakon pojave prvih jesenjih mrazeva. Već smo pomenuli da je hladnoća jedan od najvećih stresova kojima su stabljike ruža izložene, pa iz istog razloga postoji bojazan kada je riječ o jesenjem orezivanju – mjesta na kojima se odsjecaju suvišne grane postaju žive rane na tijelu ruže, koja onda može na tom mjestu promrznuti ili postati idealno mjesto za ulazak mikroorganizama koji takođe traže sklonište od hladnoće, što je za ruže višestruko štetno.
Učestalije od jesenjeg je proljećno orezivanje, prije svega zbog smanjenih rizika po dalji razvoj biljke. Vrši se obično u februaru ili martu, kada takođe postoje rizici od izuzetno niskih temperatura, ali po nekom nepisanom pravilu one obično traju kraće i nisu tako velika pretnja opstanku ruža.
Kako se obavlja proces orezivanja ruža?
Kada je u pitanju alat koji Vam je potreban, ne treba da se brinete – dovoljne su Vam oštre baštenske makaze i rukavice koje će odoljeti trnju. Ako to imate, možete nesmetano pristupiti postupku orezivanja.
Ono što prvo treba da uradite jeste da uklonite sve preostale listove kako biste imali dobar pregled i napravili plan orezivanja. Potom uklonite one grane za koje nemate ni najmanju sumnju da ih treba ukloniti, a to su truli i osušeni dijelovi koji bi ružama samo uzimali hranljive materije, a nemaju nikakvu šansu da se oporave.
Ukoliko ste početnik i imate sumnju kako da razlikujete mrtve dijelove od onih koji to nisu, da je razjasnimo – treba da eliminišete svaku granu koja je smeđa kada je malo zarežete. Takođe, suviše tanke grane, iako su zdrave, odstranite jer svaka koja je tanja od olovke nema gotovo nikakvu šansu da preživi nemilosrdne zimske temperature.
Nakon toga, kada eliminišete sve što je očigledno suvišno, odmaknite se od ruže i pokušajte da sagledate preostale grane i predvidite u kojim smjerovima će rasti. Dalje rezanje treba da prati zamišljenu strukturu ruže, ali svakako treba da ostavite u životu sve snažne i sasvim zdrave grane, a nove pokušajte da uklopite u već postojeću zamisao. Obavezno je da eliminišete grane koje se ukrštaju ili koje će imati tu tendenciju prilikom rasta. To može biti uzrok pojave bolesti, što nikako nije cilj orezivanja.
Šta slijedi nakon orezivanja?
Nakon orezivanja neophodno je zaštititi orezana mjesta od prodora štetnih mikroorganizama. To ćete učiniti tako što ćete na te delove ruže staviti foliju ili premazati ranu antibakterijskim sapunom. Nakon kritičnog perioda, folija ili celofan mogu se skinuti, a sapun će se sam sprati.
Takođe, nakon rezidbe uklonite sve otpatke kako ne bi poslužili kao skonište štetočinama, a potom nahranite svoje ruže korišćenjem adekvatnog đubriva. Sačekajte toplije dane i vidjećete zadivljujuće rezultate Vaše brige o ružama, koje s razlogom i dan danas imaju status kraljice među svim vrstama cvijeća!