Godišnjica egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije 1. i 2. maja 1995. godine, obilježena je danas u Gradišci. U zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije “Bljesak” za samo 36 časova protjerano je više od 15 hiljada Srba.. Poginule su 263 osobe srpske nacionalnosti, od kojih 107 civila među kojima 43 žene i 12 djece. Za masovno stradanje do sada niko nije proglašen odgovornim. To je bilo planski organizovano etničko čišćenje i zločin bez kazne, poručeno je sa obilježavanja godišnjice u Gradišci.
Pogled na savski most u Gradišci, pogled je u prošlost, u 1995. godinu. Za Srbe iz Zapadne Slavonije ovaj most bio je most spasa. Mile Ljubičić iz Lipika, tadašnje Republike Srpske Krajine, 1. i 2. maj te godine i zločinačku akciju hrvatske vojske „Bljesak“, opisuje kao pravu „krvavu bajku“. I danas ti dani vraćaju iste slike – rat, stradanje, izbjegličke kolone, porušene kuće, mrtve na cesti.
Skoro tri decenije Srbi se sjećaju dana kada su protjerani iz svojih kuća. U znak sjećanja na sve prognane i ubijene, služen je parastos, a potom su na spomen-ploču položeni vijenci i cvijeće. Srbi su izgubili mnogo, odnosno sve u Zapadnoj Slavoniji.
Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsto Žarković kaže da je u prvom egzodusu 1991. godine prostor zapadne Slavonije napustilo 68.000 Srba pod pritiskom hrvatskih snaga. Danas u zapadnoj Slavoniji, prema popisu Hrvatske, živi kaže, oko 17.000 Srba, od kojih najmanje 10.000 ne živi na tom području.
Obilježavanje godišnjice stradanja nosi težak teret prošlosti, jer su među nastradalima bila i djeca. Put spasa na rijeci Savi postao je put nasilja i smrti i to je najveća opomena, kaže gradonačelnik Gradiške, mjesta gdje je većina Srba tada i izbjegla i gdje se danas nalazi spomen obilježje.
“Ovo je najveća opomena da trebamo biti budni uvijek i da buduće generacije grade mostove suživota i vodeći računa o identitetu”, istakao je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić.
Jasno je da je „Bljesak“ bio pokret etničkog čišćenja. Bio je to, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik težak udar za jedan narod.
“Važno je da smo odredili ovaj dan i okupljamo se kako bi dali počast žrtvama i pokazali da smo kao narod odgovorni. Da pozovemo na mir, odbacimo mržnju i iskažemo želju da gradimo budućnost”, rekao je Dodik, naglašavajući da je srpski svijet tamo gdje postoji Srbin posvećen srpskom pismu i jeziku i slavi krsnu slavu.
Banjaluka, Gradiška i svi gradovi i opštine u Republici Srpskoj i Srbiji, pokreću važnu inicijativu – prvi vizuelni arhiv srpskog stradanja. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kaže – svijet treba da vidi kolektivnu srpsku žrtvu.
“Srpske žrtve u ovom ratu su goleme. I zato želim iskoristiti ovu priliku da vas obavijestim da Grad Banjaluka, Grad Gradiška, kao i svim gradovi i opštine u Srpskoj i Srbiji, zajedno sa našim vlastima, pokreću važnu inicijativu. To je prvi vizuelni arhiv srpskog stradanja. Želimo snimiti svjedočenja svih porodica čiji su najmiliji dali život za naš narod i našu slobodu. Ako to sada ne uradimo, sutra će biti kasno”, kaže Stanivuković.
Dejan Zafirov, vicekonzul Srbije u Banjaluci rekao je da su stranjanja Srba Zapadne Slavonije rana cijelog srpskog naroda i da Srbija podržava sve što Srpska čini na očuvanju sjećanja na te žrtve.
Prostor Zapadne Slavonije nije imao nikakvu šansu sam da se odbrani. Protiv Srba, odnosno oko 15.000 žitelja i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. U napadu je zarobljeno oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć zaštitnih snaga UN-a. Srpska imovina je spaljena, uništena i opljačkana, a većina preživelih nije se vratila u svoja sela i na svoja imanja jer za to nisu imali uslova niti su se osjećaju bezbjedno.
(Tekst i foto: TV K3)