U Republici Srpskoj je zaštićena površina pod močvarnim staništima realno je mala i trenutno iznosi oko 800 hektara, iako tu živi 40 odsto svih biljnih i životinjskih vrsta, rekao je Srni predstavnik Društva za zaštitu bidiverziteta Banjaluka Jovica Sjeničić.
Sjeničić je naveo da mnoga barska područja, plavna područja uz rijeke, šaranski ribnjaci i slično nemaju nikakav režim zaštite i upravljanja u stvarnosti, ali se nada da će se to u budućnosti promijeniti u korist prirode.
On je istakao da je to najbogatiji ekosistem na ovim prostorima, te da je u vrijeme burnih klimatskih promjena potrebno više pažnje posvetiti močvarama.
Sjeničić je povodom Međunarodnog dana vlažnih staništa ukazao na značaj močvara koje čuvaju klimu, vode, štite od poplava, pružaju mnoge resurse i omogućuju preživaljavnje ugroženim vrstama.
Prema njegovim riječima, uloga Društva za zaštitu biodiverziteta je da lokalnoj zajednici pruže podršku da sami prepoznaju i stvore vrijednosti koje će se temeljiti na močvarnom ekosistemu i ekosistemskim uslugama koje oni pružaju, te da motivišu i druge da im se pridruže na tom putu.
On je naveo da posljednjih godina ulažu napore u zaštitu, unapređenje i razvoj močvarnog ekosistema Tišina kod Šamca i Domaljevca koje je jedno od trenutno dva realno zaštićena močvarna staništa na sjeveru Srpske i BiH.
Međunarodni dan vlažnih staništa obilježava se da bi se podigla globalna svijest o vrijednosti vlažnih područja, jednog od biološki najproduktivnijih ekosistema.
SRNA (Foto: arhiva)