Ovom sporazumu, usvojenom bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH 8. juna, usprotivio se srpski član Predsjedništva BiH koji je odluku o Sporazumu proglasio veoma štetnom i destruktivnom po vitalne interese Republike Srpske.
Dodik je u obrazloženju, dostavljenom Narodnoj skupštini za predstojeću posebnu sjednicu, naveo da je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske istaklo da Sporazum posjeduje određene nedostatke koje je nužno korigovati kako bi bio prihvatljiv za Srpsku s obzirom na to da predloženi tekst Osnove za pregovore radi zaključivanja Sporazuma ne sadrži zakonski “obavezno mišljenje nadležnih organa entiteta”, iako se ovim sporazumom uređuju mnoga pitanja u isključivoj entitetskoj nadležnosti.
Dodik je naveo da je predloženi sastav delegacije BiH za vođenje pregovora u vezi sa ovim sporazumom neprihvatljiv, jer nisu uključeni predstavnici nadležnih organa Srpske koji će ga primjenjivati u praksi i na čije se nadležnosti odnose pojedini dijelovi Sporazuma.
– U sastav delegacije BiH uključena su samo 23 člana iz devet ministarstava sa BiH nivoa i Direkcije za evropske integracije – upozorio je Dodik.
On je dodao da je sa aspekta Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske sporno i što je ovaj sporazum u određenoj koliziji sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica s jedne, i BiH s druge strane.
Dodik je naveo da Sporazum o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Velike Britanije sadrži brojne trgovinske odredbe, različite oblike saradnje i partnerstva poput slobodnog kretanja robe, pružanja usluga, kretanja kapitala i osoba, pravila tržišne konkurencije i slično, zbog čega na njega trebaju dati mišljenje organi Srpske nadležni za ove oblasti.
On je istakao da je nejasno definisan sastav tijela za praćenje predmetnog sporazuma, pitanje jezika na kojim se zaključuje ovaj sporazum i slično.
Dodik je obrazložio da Ministarstvo trgovine i turizma Srpske zamjera što još nije formiran sastav pomenutog tijela za praćenje Sporazuma, a u kome bi morali biti nadležni predstavnici Srpske.
On je istakao da su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske naveli da ovakvi trgovinski sporazumi, kojima se dozvoljava bescarinski uvoz određenih proizvoda, među kojima poljoprivrednih i prehrambenih, uzrokuju /in/direktnu štetu po sektor poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj.
– Primjenom ovakvog sporazuma dolazi do negativnih efekata i nekontrolisanog uvoza znatnih količina stranih poljoprivrednih proizvoda koji utiču na smanjenje domaće poljoprivredne proizvodnje, ali i određenih gubitaka na godišnjem nivou po osnovu prihoda od carina i PDV-a – pojasnio je Dodik.
Dodik je rekao da, prema mišljenju Ministarstva privrede i preduzetništva Srpske, u predmetnom sporazumu nije popunjen prostor kojim bi se definisala nadležna institucija u oblasti poreskog sistema i carina.
– S obzirom na to da su u BiH direktni porezi u nadležnosti entiteta, kod definisanja nadležne institucije potrebno je obuhvatiti i nadležne poreske organe iz entiteta, a ne samo da se navede organ sa nivoa vlasti BiH – istakao je Dodik u obrazloženju dostavljenom Narodnoj skupštini.
On je konstatovao da je, u skladu sa svim navedenim mišljenjima republičkih institucija, a posebno cijeneći činjenicu da u ovom sporazumu nisu zastupljeni nadležni organi Srpske u zakonom propisanoj i dovoljnoj mjeri, te da isti može proizvesti negativne posljedice po primarnu proizvodnju Srpske, jasno zašto nije mogao dati saglasnost na pomenutu odluku.
Navodeći da je iz svih pomenutih razloga ovaj sporazum veoma štetan po vitalne interese Srpske, Dodik je u tom smjeru pozvao poslanike da dvotrećinskom većinom u parlamentu Srpske potvrde njegovu izjavu, što će dovesti do toga da osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupi na snagu.
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, zakazana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, biće održana u ponedjeljak, 20. juna, sa početkom 11.00 časova.
Prema Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je potvrdi dvotrećinskom većinom od najmanje 56 poslanika, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.
Izvor: Srna