Slahijevi advokati su se dugo borili da s njegovog dnevnika skinu oznaku povjerljivosti.
U njemu je ovaj zatvorenik opisao mučenja i poniženja koja su počela prije više od 13 godina u njegovoj rodnoj Mauritaniji gdje su ga uhapsile jordanske oružane snage.
Nakon hapšenja u novembru 2001. godine, sedam ipo mjeseci je ispitivan i držan u samici u Amanu, glavnom jordanskom gradu.
Zatim ga je preuzela CIA i odvela u vojnu bazu u Afganistanu.
Dvije sedmice nakon toga, u avgustu 2002., stigao je u zatvor Guantanamo i postao zatvorenik registriran pod brojem 760.
Slahi je na engleskom jeziku pisao knjigu punu užasnih detalja o života u zarobljeništvu, prenosi Dnevnik.hr.
CIA i zatvorski ispitivači su ga željeli okriviti za sudjelovanje u pokušaju terorističkih napada na aerodrom u Los Anđelesu te Kanadski nacionalni toranj u Torontu.
Podvrgli su ga fizičkoj i psihičkoj torturi.
Prebijali su ga, uskraćivali mu san, prijetili mu smrću, ponižavali, seksualno zlostavljali, tjerali da pije slanu vodu, vezali mu oči, prijetili da će naći i mučiti njegovu majku.
U avgustu 2003. godine su mu jednog dana ispitivači i stražari upali u ćeliju s namjerom da ga podvrgnu “specijalnom ispitivanju”, koje je naredio tadašnji američki ministra odbrane Donald Rumsfeld.
Vezali su mu oči i ruke, odvukli su ga do kamiona i tukli.
“Prestani se moliti, ti ubijaš ljude”, rekao je jedan stražar i počeo ga udarati.
Bio je toliko natečen od udaraca da nije mogao govoriti.
Zatim su ga odveli do plaže, strpali ga u čamac i odveli na novo ispitivanje i mučenje.
Kako bi se te muke konačno završile, Slahi je rekao da je kriv za planiranje napada u Torontu, što je, kako je napisao u dnevniku “lažno priznanje”.
Napisao je detaljno priznanje, a na pitanje je li to istina, rekao je: “Nije me briga, dok god ste vi zadovoljni”.
Međutim, i nakon toga su nastavljena maltretiranja, jer su ispitivači smatrali da nije ispričao sve.
“Ako hoćete istinu, ništa se od toga nije dogodilo”, rekao je zatvorenik, a nakon toga su uslijedili novi udarci.
Slahi je rekao da je istina da se zajedno sa Al-Kaidom borio u Afganistanu protiv vlasti koju su podržavali Sovjeti, ali da je prekinuo sve kontakte sa njima 1992. godine.
Iako je jedan Federalni sud naredio njegovo puštanje zbog toga što nema dokaza protiv njega i priznanje je iznuđeno mučenjem, mala je vjerovatnoća da će biti pušten ove godine.
Zadržan je pod sumnjom da je i dalje član Al-Kaide.
Ni njegovo premještanje iz Guantanama nije dozvoljeno.
Slahijevi advokati i brojna društva za ljudska prava se bore za njegovu slobodu, ali za sada bez uspjeha.
Nadaju se da će njegov dnevnik, koji će biti objavljen u 20 država, pomoći širenju svijesti o nepravdi koja mu je učinjena.
Knjiga će 20. januara konačno biti objavljena, ali u cenzuriranom obliku.