“Jako smo zabrinuti zbog situacije na Balkanu. SAD imaju suštinske interese u tom regionu u kojem smo u bliskoj prošlosti bili jako angažirani i finansijski i vojno. Naše nezanimanje u zadnjim godinama, dovelo je do jako loših trendova. Odnosi na Balkanu se sve više komplikuju, kako među državama, tako i među narodima. Zanemarili smo upozorenja kada je počeo raspad Jugoslavije i platili smo jako skupu cijenu. Ne želimo da se to ponovi”, upozorio je bivši američki ambasador Frenk Vizner (Frank Wisner) u Vašingtonu.
On je jedan od autora prijedloga plana za obnovljeni snažni angažman Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Balkanu i posebno u Bosni i Hercegovini. Plan je predstavljen u prepunoj sali Američkog instituta za mir (USIP), koji se nalazi odmah preko puta Stejt departmenta.
Vizner je ocijenio da je stanje u BiH kritično, ali i da je tajming kada se Zapad treba posvetiti našoj zemlji i regionu jako dobar. Objasnio je to činjenicom da se sve više političkih lidera okreće Balkanu, da će 17. maja u Sofiji biti održan samit EU i zapadnog Balkana, a da će se u julu na samitu NATO-a u Briselu isto govoriti o regionu.
“Sada nam treba politička odluka. Naš predsjednik Donald Tramp (Trump) i vodeći ljudi oko njega trebaju reći da je Balkan bitan i vidjet ćete promjene”, istakao je Vizner.
Založio se i za to da se naš region ubrzano počne uključivati u euroatlantske strukture, ali da taj proces mora biti sasvim jasno vidljiv stanovništvu Balkana
Džonatan Levicki (Jonathan Levitsky), koji je bio blizak saradnik Ričarda Holbruka (Richard Hoolbroke) istakao je da su u pripremi prijedloga plana, imali veliki broj razgovora s brojnim utjecajnim ljudima s obje strane Atlantskog okeana.
“Puno njih podijelilo je našu zabrinutost stanjem na Balkanu. Niko ne očekuje i nadam se da se to neće desiti, da se region vrati u vremena 90- godina prošloga vijeka.
Iskreno se nadam da nikada više neće ni trebati da se ponovo masovno angažiramo na Balkanu. Ali, da bi smo to sigurno spriječili, trebamo se uključiti sada, snažno i jedinstveno.
I s mnogo, mnogo manje resursa, novca i napora nego prije 20 godina možemo uraditi dobar posao i konačno postaviti region na put dugotrajnog mira i prosperiteta”, rekao je on.
Tom Grejem (Graham), ispred Kisindžer Asocijacije upozorio je da bi dalje izostajanje zapadne akcije dovelo samo do jačanja utjecaja Rusije, Turske, ali i Kine u regionu.
Panelisti, među kojima je bio i Kameron Manter (Cameron Munter), jednoglasni su u stavu da EU i SAD imaju mogućnosti izvesti promjene nabolje.
Levicki je, govoreći o BiH tokom rasprave upozorio i da “niko ne bi želio investirati zbog rasprostranjene korupcije”. Smatra da je rješenje problema u tome da se uredi funkcioniranje vlasti, koje će onda privući investitore. Založio se i za opreznu promjenu Dejtonskog sporazuma, posebno naglasivši da se njegovi osnovi ne smiju ugroziti.
“Iz iskustva u radu s Holbrukom znam da taj sporazum nikada nije zamišljen kao trajno, krajnje rješenje. Holbruk je uvijek govorio da je “Dejton 2 iza ćoška”. No, ne vjerujem da ćemo mi taj “ćošak” vidjeti u doglednoj budućnosti”.
Vizner je, pak, stava da “u BiH imamo haos”.
“Ali, možemo pomoći. Moramo napraviti okvir stabilnosti, a to će otvoriti ekonomsku perspektivu. To je temelj za aktivnosti koje će trajati godinama, ali bez toga nema ništa”, istakao je.
Panelisti su se osvrnuli i na ideju predsjednika Srbije da s Kosovom razmijeni teritorije, što su ocijenili kao opasnu i nerealnu ideju.
Ambasador Vizner je stava da se umjesto toga treba baviti istinskim pitanjima koja muče obične ljude, a to se može jedino kroz direktan dijalog Beograda i Prištine koji se mora intenzivirati.
Govoreći o Vučiću, ambasador Manter je upozorio da EU svoju politiku prema BiH temelji i na pretpostavci da predsjednik Srbije utiče na Milorada Dodika, te je ocijenio da je takav stav Brisela pogrešan.
“Ne treba nam lični odnos među ljudima, već jake institucije unutar BiH koje će omogućiti konstruktivniji pristup problemima. Ima i bilo je nekih pozitivnih utjecaja iz Beograda na RS, ali je to kratkoročno. Trajno rješenje problema je u institucijama vlasti i uprave u BiH”, istakao je on.
Grejem je, osvrćući se na ulogu Rusije na Balkanu istakao da su dešavanja iz oktobra 2016. “ekstreman i prilično traljav primjer šta Rusi rade na Balkanu već godinama”.
“Temeljni problem nije u razlikama u rješenju balkanskog problema između nas i njih, već u tome da oni uopće ne žele da se rješenje nađe. Balkan nije nikakav prioritet Rusije, već moneta za potkusurivanje s Zapadom, kako bi preko njega dobili nešto drugo”.
Ambasador Manter, osvrćući se na aktivnosti Kine u regionu, predložio je da Zapad ponudi druge fondove.
“Kinezi ulažu jako puno u infrastrukturu. Mi se s time ne možemo nadmetati, a ne vidim ni razlog zašto bi. To je za nas prilika. S boljim cestama i prugama, naši biznisi mogu razvijati svoje aktivnosti.
Hajmo mi napraviti investicijski ili poduzetnički fond. A možemo Kinezima ponuditi partnerstvo i pomoći da procedure za realizaciju velikih infrasturkturnih projekata budu u najboljem kapitalitičkom standardu – transparentni, isplativi, s boljitkom za svakog običnog čovjeka”, istakao je.
“Davno je bilo kada sam bio ambasador u BiH. Povremeno i sada odem tamo. Ljudi koji su u vrijeme mog mandata bili na pozicijama i sada su na vlasti u BiH. I znate šta – oni su baš opušteni i zadovoljni. U vašem planu jako ste fokusirani na `šta`, ali malo govorite o `kako`”, naveo je u svom obraćanju Tomas Miler (Thomas Miller), ambasador SAD u Sarajevu od 1999. do 2001. godine.
On je upozorio i da u svom prijedlogu plana autori računaju i na visokog predstavnika.
“On je zaspao prije 15-ak godina. Zaboravite na njega”, rekao je on.
Odgovarajući na Milerove opaske, Levicki je naglasio da je jasno da visoki predstavnik odavno ne koristi bonske ovlasti, ali je bitno da su one tu i da se mogu aktivirati.
Dodao je i da je svjestan da su politički lideri opušteni, ali da građani BiH uopće nisu i da su sve više ljuti.
Ambasador Vizner je naveo da je svjestan da “prst nije na obaraču”, aludirajući na bonske ovlasti.
“Ali, bitno je da imamo taj mehanizam, ali i mnoge druge. U BiH moramo koristiti princip “štapa i mrkve”. Meni je najvažnije da se zaustavi negativan trend odlaska mladih ljudi. Oni moraju vidjeti da zemlja napreduje. Ako treba, iskoristit ćemo i bonske ovlasti da bi se to desilo. Da, ne koriste se već dugo. Ali, šta će biti u martu naredne godine, na primjer, ako se ne bude mogao usvojiti budžet na vrijeme. Šta ako se tada iskorite bonske ovlasti. To bi moglo biti spasonosno rješenje”, istakao je on.
Dodao je i da je primjer kažnjavanja Dodika najbolji pokazatelj u kom se smjeru treba ići, te proširiti obim mogućih kažnjavanja ne samo pojedinaca, poslovnih grupa, već i više od toga.
U USIP-u su se mogli vidjeti brojni bivši i sadašnji funkcioneri američke vlade.
Među prisutnima je bio Džonatan Mur (Jonathan Moore), bivši šef Misije OSCE u BiH, Ed Džozef (Joseph) koji je s kraja prošlog i početka ovog vijeka radio u misijama OSCE i OHR-a na Kosovu i u BiH, niz ambasadora koji su službovali u balkanskim državama.
(Dnevni avaz)