Predsjedavajući Komisije Halid Genjac pojasnio je da je Ustavnopravna komisija postupila kao i u drugim sličnim slučajevima, odnosno Ustavni sud BiH upoznala sa određenim činjenicama, ne upuštajući se u raspravu.
Ustavnopravna komsiija je na današnjoj sjednici konstatovala da je “Zakon o 1. martu donijela Skupština Republike BiH 28. februara 1995. godine”, a da je “Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom BiH i državnim praznikom potpisao predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine”.
U mišljenju se podsjeća da je “odredbom Aneksa 2.2./prelazne odredbe/ Ustava BiH propisano da svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na teritoriji BiH kada Ustav stupi na snagu ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose sa Ustavom sve dok nadležno vladino tijelo BiH ne odredi drugačije”.
Poslanici većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske uputili su 11. oktobra apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti BiH.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković rekao je tada da 1. mart ne odražava volju svih naroda koji su konstitutivni po Ustavu BiH.
– Taj datum donesen je bez predstavnika srpskog naroda. Prvi mart isključivo je vezan za Bošnjake i Hrvate, a time se srpski narod stavlja u podređen položaj. Ustavni sud BiH mora da štiti prava svih u BiH, pa i Srba. Prvi mart se slavi samo u jednom dijelu BiH – istakao je Višković.
Ustavnopravna komisija obavila je raspravu o Godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za prošlu godinu, uz zaključak kojim se Domu naroda predlaže da od Ministarstva pravde BiH zatraži da pripremi potrebne izmjene u zakonima kojima će biti tretiran i pristup imovinskim kartonima nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.
Član Komisije Sredoje Nović iz SNSD-a zapitao je u diskusiji zašto ne mogu biti javna primanja sudija i tužilaca kao što je to slučaj sa poslanicima, ministrima i članovima Predsjedništva BiH.
On je istakao da je potrebno pokrenuti otvorenu raspravu o stanju u pravosuđu. Prema njegovom mišljenju, Strukturalni dijalog svjesno je ostavljen po strani i nema rezultata.
– Tužilaštva ne mogu da prate policijske organe, jer je mali broj tužilaca, nedovoljno osposobljenih, a ogroman broj predmeta – pojasnio je Nović.
On je naglasio da je nedopustivo da se o ovom izvještaju za prošlu godinu raspravlja tek u 10. mjesecu tekuće godine, te da on obiluje bespotrebnim konstatacijama i citatima zakona.
Safet Softić iz SDA istakao je da je sve više tvrdnji u javnosti da je VSTS BiH otuđeni centar moći.
On je upitao koliko su ovakvi izvještaji VSTS-a BiH proteklih godina dobili pozitivno mišljenje u svim parlamentima u BiH.
Član VSTS-a Zijad Kadrić rekao je da je ova institucija za ograničeni uvid u imovinske kartone sudija i tužilaca, ali ne i da oni u potpunosti budu dostupni, jer se u njima nalaze lični podaci sudija, tužilaca i članova njihovih porodica.
Prema njegovom mišljenju, ima problema u imenovanjima, ali se tu daleko odmaklo u odnosu na protekli period.
Podržani su sa amandmanima Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi.
Primljena je k znanju Informacija o stanju bilateralnih sporazuma o provođenju Sporazuma o pitanjima sukcesije.
Izvor: SRNA