“Na jučerašnjem sastanku apelovali smo na udruženja primarnih proizvođača da vode računa da vrlo lako može doći do primjene kontramjera Evropske komisije, zemalja članica EU ili zemalja članica Cefte, što bi proizvelo ozbiljne implikacije po izvoznike iz BiH”, rekao je Tučić na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu.
On je poručio da treba biti oprezan i da se ne smije dozvoliti da BiH ulazi u bilo kakav “trgovinski rat” sa bilo kim. “Treba biti odgovorniji, realniji i tražiti mjere koje neće stvoriti kontraefekte”, upozorio je Tučić, reagujući na najavu poljoprivrednika i mljekara iz Federacije BiH i Republike Srpske da će blokirati carinske terminale.
On kaže da, prema detaljnim analizama Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i podacima Uprave za idirektno oporezivanje BiH, prekomjernog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH nema i da se, u odnosu na prošlu godinu, nalazi na uobičajenom nivou.
“Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH iznosi između 9,5 i deset miliona KM mjesečno”, naveo je Tučić.
Prema njegovim riječima, jedan od zahtjeva proizvođača mlijeka odnosio se na uvođenje akciza na mlijeko, odnosno mliječne proizovode. “Međutim, mora se istaći da mlijeko nije akcizna roba i nije moguće uvesti akcizu na ovu kategoriju proizvoda”, napomenuo je Tučić.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH napomenuo je da uvođenje prelevmana, što zahtijevaju poljoprivrednici, podrazumijeva izmjenu zakona, za šta je potreban značajan vremenski period. “Za narednih nekoliko dana niko ne može stvoriti zakonske pretpostavke za ispunjavanje takvih uslova”, naglasio je Tučić.
Prema njegovim riječima, uvođenje prelevmana podrazumijeva i direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. “Dužni smo da na godišnjem nivou svoju carinsku tarifu usklađujemo sa evropskom, a najveći dio mlijeka i mliječnih proizvoda uživa određenu carinsku zaštitu”, pojasnio je Tučić.
On je dodao da je jutros u UIO BiH otišao zahtjev da se pojača kontrola uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH i da se provede naknadna kontrola kada je riječ o najvećim uvoznicima mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, koja podrazumijeva i cijenu, količinu i carinskog svrstavanje.
“Smatramo da se oporavak mljekarske industrije može poboljšati primarno posredstvom iznalaska novih tržišta za naše mljekarske proizvode. To podrazumijeva ispunjavanje uslova za plasman ovih proizvoda na tržište EU, a tu je najznačajnije tržište Hrvatske”, ocijenio je Tučić.
On je naveo da je BiH izložena pritisku kada je riječ o Dodatnom protokolu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon ulaska Hrvatske u EU. “Svi zajedno moramo voditi računa zbog našeg `rvanja` i sa Evropskom komisijom i EU i pritisaka koji se vrši na nas u vezi prihvatanja koncepta `tradiocionalne trgovine`. Zato moramo biti malo oprezniji i obazriviji”, rekao je Tučić. On je istakao da je i lično i profesionalno razočaran što su se samo dvije institucije na nivou BiH, a to su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Kancelarija za veterinarstvo BiH, reagovale na zahtjev proizvođača mlijeka, mada je zahtjev proslijeđen na “sedam adresa”.
“Nastavićemo da pratimo sve indikatore uvoza i izvoza i djelovati u pravcu preduzimanja mjera, ali je vrijeme da sve institucije, umjesto zaklanjanja iza bilo koga, počnu da ispunjavaju svoje obaveze”, poručio je Tučić.