Posljednja istraživanja idu u prilog masti, piše Skandalozno.rs.
Štaviše, smatra se da je čak i zdrava za tijelo.
Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba pretjerivati, ali svakako zaslužuje da bude dijelom svakog domaćinstva baš kao u vremenima naših baka.
Po svom sastavu svinjska mast je 40% zasićena masnoća dok je, na primjer, kokosovo ulje 85% zasićena mast.
Većinu monozasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja koristi radu srca i koja je povezana sa nižim nivoom lošeg holesterola.
U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu.
Svinjska mast ima visoku tačku ključanja.
Tačnije, svoju strukturu ne mijenja prilikom zagrijavanja iznad 250 stepeni Celzijusa.
Zato, namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbuju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih rastvorljivih namirnica, poput putera, povećavaju prženjem.
Naravno, konzumacija pržene hrane u većim količinama se ne preporučuje, ali kada to i činite posegnite za dobrom starom masti.
Masnoće iz masti imaju sve prednosti te je dokazano kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila.
Mast sadrži kalorije, ali istraživanja potvrđuju kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži osećaj sitosti.
Prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju te pomažu apsorpciji vitamina.
Svinjska mast sadrži holesterol koji se u tijelu, pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcijuma.
Izgleda da su naše bake ipak, znali šta rade.