Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio povlačenje trupa iz Sirije, stigla je informacija u međuvremenu da Pentagon razrađuje planove o povlačenju polovine od 14.000 američkih vojnika koji služe u Avganistanu.
Ova informacija je uslijedila nakon saopštenja predsjednika SAD da će povući svih 2.000 američkih vojnika iz Sirije, što je bilo iznenađenje i u suprotnosti sa stavovima savjetnika i bez bilo kakvog upozorenja saveznicima koji su se borili zajedno sa američkih trupama protiv “Islamske države”.
Agencija AP konstatuje da to predstavlja oštar zaokret politike administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj da primora talibane na mirovne pregovore poslije više od 17 godina sukoba. Neimenovani američki zvaničnik je rekao da bi vojnici mogli do ljeta da napuste Avganistan, ali da konačna odluka još nije donijeta.
Tramp je proglasio pobjedu i povlači vojsku iz Sirije, ali ovo su zbog njegovog poteza PRAVI POBJEDNICI i to se Americi neće svidjeti
Tramp se već duže vrijeme zalaže za povlačenje snaga iz Avganistana, ali su ga početkom godine ministar odbrane Džejms Matis, koji je juče podnio ostavku, i drugi vojni zvaničnici ubjedili da američke snage ostanu u toj zemlji radi vršenja pritiska na talibane i borbe protiv Islamske države.
U intervjuu za Vašington post prošlog mjeseca, Tramp je iznio svoju objašnjenje za držanje američkih trupa u Avganistanu, na način koji je jasno pokazao da je podsticaj za ostanak bio njegov.
– Mi smo tu jer praktično svaki stručnjak sa kojim pričam, kaže da ako ne idemo tamo, da će tamo biti borbi – rekao je.
Od kada je izabran, Tramp je izrazio svoju frustraciju zbog daljeg prisustva vojnika u Avganistanu. Naglašavajući svoju strategiju za zemlju u avgustu 2017. godine, rekao je da razumije frustraciju američkog naroda.
– Dijelim frustracije američkog naroda. Kao i njihovu frustraciju zbog spoljne politike koja je potrošila previše vremena, energije i novca – i, što je najvažnije, života – pokušavajući da ponovo izgradi druge zemlje prema sopstvenom viđenju svijeta umjesto da se bavimo našim bezbjednosnim interesima iznad svih drugih razloga.
Zvaničnici navode da je najnovije insistiranje Bijele kuće na povlačenju vojnika bio još jedan od ključnih razloga za Matisa da podnese ostavku. Odlazeći šef kabineta Bijele kuće Džon Keli, penzionisani general marinaca, takođe se usprotivio odlukama Trampa po pitanju Sirije i Avganistana.
Drugi neimenovani zvaničnik administracije rekao je da i ostali saradnici pokušavaju da utiču na Trampa da promijeni mišljenje. Takođe, iz kabineta predsjednika se očekuje da će uskoro objaviti svoju odluku.
Povlačenje trupa iz Avganistana bilo bi i komplikovano zbog činjenice da su vojnici SAD dio misije podrške NATO.
Analitičari upozoravaju da bi povlačenje moglo imati “razarajući” uticaj i da bi to dalo talibanskim militantima propagandnu pobjedu. Jedan talibanski zvaničnik je novinarskoj agenciji AFP rekao: “Iskreno rečeno, mi nismo očekivali taj neposredni odgovor SAD … mi smo više nego srećni.”
Američke snage su ušle u Avganistan u novembru 2001. godine, poslije invazije pokrenute zbog terorističkih napada na SAD 11. septembra. Tada su talibani, koji su kontrolisali Avganistan, odbili da predaju lidera “Al Kaide” Osamu bin Ladena, koji je preuzeo odgovornost za napade, zbog čega je tadašnji američki predsjednik Džordž Buš pokrenuo je vojnu operaciju u cilju skidanja talibana sa vlasti. Od tada su SAD u Avganistanu izgubile više od 2.400 vojnika, a za svoj najduži rat potrošile više od 900 milijardi dolara.
Talibani – tvrdi islamistički pokret koji česte sprovodi samoubilačke napade i napade na vladine i vojne ciljeve – aktivan je u velikom dijelu Avganistana. Oni su vladali Avganistanom od 1996. do 2001. godine, postavljajući brutalnu verziju šerijatskog zakona, uključujući javne pogubljenja i amputacije, i zabranili su ženama pojavljivanje u javnom životu.
Srpskainfo