Izvještajem Centralne izborne komisije utvrđeno je da svega 28 odsto političkih stranaka radi u skladu sa zakonom, istakla je Dušanka Majkić (SNSD), član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Kada je riječ o izvještajima o finansiranju političkih stranaka iz 2014. godine u vrijeme izbora, Majkićeva je upozorila da od 96 političkih partija njih 21 uopšte nije Centralnoj izbornoj komisiji podnijela izvještaj, a njih 13 nisu dale ni pristup revizorima da uđu u njihove prostorije. Takođe je upozorila da su kod 33 stranke utvrđena kršenja Zakona o finansiranju političkih partija. Navela je i koliko su neke od partija potrošile novca tokom izbora, a koliko je i članova zakona prekršila svaka od njih.
Na primjer, SDA je potrošila 4,8 miliona KM, a prekršila je četiri člana Zakona o finansiranju političkih partija, SBB 1,7 miliona i dva člana, SDS 2,2 miliona i tri člana prekršila, HDZ BiH 1,9 miliona KM i četiri člana prekršila i SNSD 2,7 miliona KM i prekršila četiri člana. Majkićeva je upozorila da niko još za to nije odgovarao.
CIK je pokrenuo postupak sankcionisanja za 41 političku stranku, među kojima je 29 s prekršajima za koje su predviđene novčane sankcije i 13 koje nisu dozvolile pristup radi obavljanja revizije. Za ovih 13 stranaka izrečena je zabrana učešća na narednim izborima.
Na sjednici je konstatovano da od 63 institucije koje su bile tretirane od Ureda za reviziju institucija BiH, tri nisu predale izvještaj Sekretarijatu Vijeća ministara BiH, i to BHANSA, Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pred Sudom za ljudska prava u Briselu i Vijeće za državnu pomoć.
Dušanka Majkić je kazala da institucije ne rade transparentno i da bi što prije bilo potrebno uraditi novi zakon o pristupu informacijama, te da bi neke institucije u BiH trebalo da imaju portale na kojima ima više informacija.
Jasmin Emrić (A-SDA) ukazao je na loše pripremljene izvještaje Sekretarijata Vijeća ministara BiH.
“Dobili smo isprintane izvještaje, jedno 100 stranica, i sada oni očekuju kako mi nećemo to toliko pročitati i to će proći. Ovo nije u redu. Sekretarijat je trebalo da kao Ministarstvo odbrane BIH uradi sažetak s tabelama, kako bismo imali veći pregled. Ovo je urađeno samo da se ispuni norma”, rekao je on.
Iako je izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na sjednici Komisije trebalo glatko da prođu u drugom čitanju, žustru raspravu izazvao je amandman koji je podnio Mirsad Isaković (SBB), koji je tražio da se u ove izmjene i dopune doda član koji se odnosi i na povećanje naknada i plata sudskim policajcima. Obrazložio je da oni rade isti posao kao i pripadnici SIPA, Granične policije i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, a da su i po starom zakonu imali deset posto niža primanja.
“Sudski policajci hapse, privode kriminalce, ulaze u tuđe stanove i imaju veoma odgovoran i opasan posao, a nisu izjednačeni sa drugim policijskim službenicima. Bilo bi fer i korektno da to sada ovim izmjenama i dopuna Zakona o plaćama i naknadama uredimo”, rekao je Isaković, koji nije pristao da ga kolege iz Komisije ubijede i da povuče ovaj amandman.
Naposlijetku su izmjene i dopune zakona usvojene, a, upornošću Isakovića, članovi Komisije su glasali i odbili amandman koji je predložio.
“Dobio sam ono što sam tražio. Da sam odustao od amandmana, to se ne bi pojavilo na sjednici Predstavničkog doma BiH. Ovako će poslanici morati da se izjasne i o amandmanu koji je Komisija odbila”, rekao je za “Nezavisne” Isaković, istaknuvši da bi nova procedura izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, a koja se odnosi na član 26 i sudsku policiju, trajala mjesecima.
(Nezavisne)