Troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH zaradili su prošle godine oko 172.000 maraka, iako su iz svojih zemalja u sud dolazili tek svaka dva mjeseca i učestvovali u donošenju svega 0,46 odsto od 7.926 usvojenih odluka.
To znači da svako od njih za šest plenarnih zasjedanja, kojima isključivo prisustvuju, zaradi više od 57.000 maraka godišnje. Kako saznajemo uprkos odlično plaćenom poslu nerijetko koriste i činjenicu da je odluke moguće donijeti i bez njihovog prisustva pa preskaču pojedine sjednice.
U Ustavnom sudu BiH je po dvoje sudija iz sva tri konstitutivna naroda i troje stranih sudija. Sud odlučuje na sjednicama većinom glasova, a za donošenje odluke i na plenarnoj i na sjednici Velikog vijeća, koje čine samo domaće sudije, potrebno najmanje pet glasova. To znači da je odluke moguće donijeti i bez stranaca. I dok to u manje osjetljivim slučajevima koriste za izostanke, strane sudije su redovno prisustvovale sjednicama na kojima su donošene odluke na štetu RS preglasavanjem srpskih i često hrvatskih sudija.
Registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan potvrdio je da su za naknade i plate stranih sudija u 2016. godini izdvojene 172.522 marke.
– Mjesta prebivališta i boravišta stranih sudija su u njihovim matičnim zemljama iz kojih dolaze, a ne u BiH – kaže Mijan odgovarajući na pitanje da li strane sudije borave u BiH.
Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman potvrdio je da strane sudije dolaze samo kad je plenarno zasjedanje, dakle svaka dva mjeseca, odnosno šest puta godišnje.
– Za to redovno primaju naknadu i ona je u visini plate našeg redovnog sudije. Procentualno gledajući učestvuju u malom broju predmeta u ukupnom broju riješenih predmeta, ali se tu, ipak radi o najvažnijim i najsloženijim pitanjima – kazao je Ćeman, koji smatra da bi Ustavni sud mogao i bez stranih sudija kvalitetno vršiti svoju ustavnu poziciju, ali da je pitanje za ustavotvorca i zakonodavca da li su te sudije potrebne u toj instituciji.
Advokat Milan Romanić kaže da do sada nije bilo nikakve koristi od stranih sudija.
– Nikada nisam naišao ni na jedno izdvojeno mišljenje stranih sudija koje bi doprinijelo unapređenju prakse i rješavanju nekog problema. Nema nikakvog konkretnog pravnog razloga da oni budu u Ustavnom sudu. Možda je u početku izgovor za to mogla da bude tvrdnja o nepovjerenju u domaće sudstvo, ali sada ne postoji ni taj razlog. Njihova uloga, čak ako je nekad i bila opravdana, danas je potpuno prevaziđena – rekao je Romanić.
Profesor ustavnog prava Mile Dmičić kaže da bi odlaskom stranih sudija bili stvoreni uslovi da domaće sudije Ustavni sud učine nezavisnom institucijom.
– U tom slučaju donošenje odluka konačno više ne bi podlijegalo političkim i drugim pritiscima. Svako dalje njihovo zadržavanje može se smatrati nastavkom loše prakse i uvjerenja da će i dalje preko njih biti obezbjeđivan cilj unitarizacije i centralizacije organa BiH i nastavak preglasavanja predstavnika jednog ili ostala dva naroda u sastavu tog suda – kaže Dmičić.
RS je prije nekoliko mjeseci predlagala zakon o Ustavnom sudu kojim je bilo predviđeno da strane sudije budu zamijenjene domaćim i da bude onemogućeno donošenje odluka bez glasa najmanje jednog sudije iz svakog naroda, čime bi bilo onemogućeno preglasavanje. Predloženi zakon je, međutim, odbačen u Parlamentu BiH.
Strane sudije
Margarita Caca-Nikolovska iz Makedonije
Potpredsjednica Ustavnog suda. Za sudiju Ustavnog suda BiH imenovana 1. februara 2011, a dužnost je preuzela na plenarnoj sjednici održanoj 25. marta 2011. godine.
Tudor Pantiru iz Moldavije
Za sudiju Ustavnog suda imenovan je 2002. godine. Dužnost potpredsjednika tog suda obavljao je u dva navrata – od 2003. do 2006. i od 2012. do 2015. godine.
Đovani Graso iz Italije
Za sudiju Ustavnog suda imenovan je u decembru prošle godine kada je sudiji Konstanci Griv iz Njemačke zbog navršenih 70 godina života prestala sudijska funkcija.
(Glas Srpske)