Srbija je samo slave zaštitila u Unesku, a Hrvatska čak 15 stavki

December 2, 2017, 8:58 am

Za razliku od naše zemlje, Hrvatska je zaštitila čak 15 nematerijalnih dobara, Bugarska pet, a Makedonija tri. Pitanje koje se postavlja u ovom trenutku jeste zašto se na toj listi nalazi samo slava i da li je to jedino nematerijalno dobro koje Srbija ima.

Srbija je 2010. ratifikovala Uneskovu Konvenciju o zaštiti i očuvanju nematerijalnog nasleđa. Iste godine počela je primena konvencije i stvoreni su uslovi da Srbija može da predlaže elemente nematerijalnog kulturnog nasleđa. Nominaciju porodične slave za upis na listu pripremio je Etnografski muzej u Beogradu, a još jedna od opcija bio je i praznik “Đurđevdan”.

Za tri godine, od kako je uvrštena je u Registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska, Srbija je samo zaštitila slave, dok je, na primer, Hrvatska 2009. godine zaštitila čak sedam materijalnih dobara. Postavlja se pitanje zar nismo mogli više.

Iz Ministarstva kulture i informisanja kažu da je to “logično” jer je Hrvatska 2003. ratifikovana u Registar nematerijalnih dobara, a Srbija tek sedam godina kasnije, no ipak nisu nam odgovorili kako je 2009. Hrvatska mogla da zaštiti više od jednog materijalnog dobra, kao i kako je Srbija za tri godine upisala da zaštiti samo jedno.

Jedan predlog godišnje

– Svaka zemlja članica Uneska u toku jedne godine može da uputi u proceduru usvajanja samo jedan nominacijski predlog, a period evaluacije i samog upisa iznosi oko dve godine, što određuje tempo i broj ostvarenih upisa. Srbija je 2013. godine, kao prvi predlog, uputila u proceduru za upis element “Porodična slava” na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, koji je i upisan 2014. godine – kažu iz Ministarstva kulture i informisanja.

U Ministarstvu dodaju i da je veliki značaj u zaštiti slave jer se time doprinosi očuvanju ovog nematerijalnog nasleđa.

– Bitno je da slava, pored regionalnog i nacionalnog značaja, bude priznata i prepoznata na širem međunarodnom nivou. Upis na Uneskove liste, u skladu sa odredbama Konvencije, doprinose boljoj vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa, podizanju svesti o njegovom značaju, ali obavezuje državu i nadležne ustanove da obezbede njegovo održanje i očuvanje – navode iz Ministarstva.

Čeka se konačna odluka za kolo, sledeće na radu gusle

U Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa do danas su upisana 34 elementa, a u toku je rad na pripremi i upisu novih elemenata.

– Što se tiče Uneskovih lista, Ministarstvo kulture i informisanja je, na osnovu odluka Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe, 2016. godine uputilo u proceduru za upis elementa “Kolo, tradicionalna narodna igra” za upis u 2017. godine. Konačna odluka o upisu ovog elementa na Reprezentativnu listu biće doneta u decembru ove godine. Ministarstvo kulture i informisanja je, ove godine, uputilo Unesku predlog elementa “Pevanje uz gusle” za upis na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva u 2018. godini – objašnjavaju oni.

Šta je još na nacionalnoj listi

Osim slave, kola i pevanje uz gusle, u 34 elemenata nematerijalnog nasleđa su i molitva (đurđevdanski obred), belmuž, običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća, izrada pirotskog kačkavalja, pirotsko ćilimarstvo, filigranski zanat (Krist Beriša, kujundžija iz Kraljeva), klesarski zanat (Bela Voda), pazarske mantije (tradicionalni način pripreme), zlakuska lončarija.

Na listi su takođe i kosovski vez, groktalica, pevanje iz vika, erski humor, Rumenka, sviranje na gajdama, frulaška praksa, sviranje na kavalu, naivno slikarstvo Slovaka, Lazarice u Sirinićkoj župi, izrada drvenih čutura u selu Pilica, Vukov sabor, ojkača, “Vranjska gradska pesma” i čuvanje Hristovog groba, Pirotsko pripovedanje, Đurđevdan, rakija šljivovica, kazandžijski zanat, Staparsko ćilimarstvo, znanje i veština pravljenja kajmaka i poslednji je cipovka, odnosno znanje i umeće pripremanja tradicionalnog hleba u Vojvodini.

Svima oči bode činjenica da Srbija ima samo jedno zaštićeno nematerijalno dobro, a Hrvatska 14.

Evo šta su neke od zemalja iz regiona do sada zaštitile:

Hrvatska

2009. – Zvončari Kastavštine

2009. – Hrvatsko čipkarstvo

2009. – Prolećna procesija kraljica (Ljelje) u Gorjanima

2009. – Hvarska procesija križa

2009. – Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika

2009. – Proizvodnja drvenih dečjih igračaka Hrvatskog Zagorja

2009. – Istarsko dvoglasno pevanje i sviranje na istarskoj lestvici

2010. – Licitarski obrt severne Hrvatske

2010. – Sinjska alka, viteški turnir iz Sinja

2010. – Ojkanje

2011. – Bećarac, pevanje i sviranje iz Slavonije

2011. – Nemo kolo iz Zagore

2012. – Klapsko pevanje iz Dalmacije

2013. – Mediteranska prehrana

Makedonija

2013. – Festival svetih četrdeset mučenika u Štipu

2014. – Kopačkata, društveni ples iz sela Dramče, Pijanec

2015. – Glasoečko, dvoglasno muško pevanje iz Dolni Pologa

Slovenija

2016. – Pasijonska predstava u mestu Škofja Loka

Bugarska

2008. – Bistričke babe, arhajske polifone pesme, plesovi i rituali u Šopluku

2009. – Nestinarstvo, stari paganski vatreni ritual na dan sv. Konstantina i Helene

2014. – Tradicionalno tkanje tepiha iz Čiprovaca

2015. – Surva festival oblasti Pernik

Mađarska

2009. – Pohod bušara na Mohaču, običaj zakrabuljenog kraja zime

2012. – Sokolarstvo (svetska baština više zemalja)

2012. – Narodna umetnost veza tradicionalne zajednice Matyó

BLIC.RS

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *