Istaknuto je to danas nakon sastanka predstavnika srpskog naroda u institucijama vlasti i udruženja Srba u Mostaru, na kojem je razgovarano o mogućim rješenjima u smislu učešća predstavnika srpskog naroda kada su u pitanju rješenja o Statutu Grada Mostara i izmjenama Izbornog zakona BiH.
“Moguća rješenja su da se nađe posebna izborna jedinica u kojoj bi dominantno bili Srbi i koja bi birala jedan broj predstavnika srpskog naroda. Rješenje može biti da se Skupština dijeli na dva dijela – jedan koji se bira po paritetu, a drugi koji se bira po principu jedan čovjek jedan glas, a rješenje može biti i formiranje posebnog tijela koje bi imalo nadležnost posebno nad budžetom, što najviše i interesuje Srbe povratnike u Mostaru”, kazao je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH.
Dodao je da će se sačekati kakva će rješenja ponuditi dvije dominantne partije iz Mostara, HDZ i SDA, i onda u dobrom duhu tražiti interese i predstavnika srpskog naroda. Napomenuo je da je u Mostaru registrovano više od 9.500 Srba, a tu živi oko 5.000, te je potrebno naći rješenje u Izbornom zakonu koje će osigurati da i srpska zajednica u Mostaru ima uticaj.
Dušan Golo, predsjedavajući Koordinacionog odbora udruženja Srba, rekao je da je sastanak nastavak aktivnosti koja traje tri mjeseca kako bi se riješila pitanja vitalnog nacionalnog interesa Srba u Mostaru.
“Shvatili smo da sami moramo rješavati svoja pitanja da bi se došlo do optimalnog rješenja i uvažavali interesi srpskog naroda u Mostaru počev od konstitutivnosti u HNK u kom Srbi nisu konstitutivni. Srbi iz Mostara nisu uključeni u razgovore o Izbornom zakonu iako je Mostar dejtonska kategorija, po čemu u sve razgovore moraju biti uključeni predstavnici sva tri konstitutivna naroda”, istakao je Golo i dodao da pokušavaju da se uključe u te razgovore kako bi sami odlučivali o svojoj sudbini.
Naveo je da odluke o budžetu Grada Mostara donosi gradonačelnik sa načelnikom za finansije i da tu Srbi ne postoje.
“Druga dva naroda imaju regulisane sve prinadležnosti iz budžeta. Mi nemamo to pravo jer nismo konstitutivan narod i zato što nas niko ne uvažava kao relevantan faktor u Mostaru. Jedinu pomoć dobijamo iz RS i Srbije. U Mostaru postoje dvije ‘Prosvjete’, radimo na tome da to objedinimo. Postoji KUD ‘Gusle’. Svi rade volonterski i donacije dobijaju od Vlade RS i Ministarstarstva za dijasporu Srbije”, kazao je Golo i naglasio daje prije rata u Mostaru bilo 23.905 Srba i 12.000 onih koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni, “od kojih su većina bili Srbi”.
Milan Dunović, potpredsjednik FBIH, kazao je da su postigli jedan konsenzus, a to je da svi građani svi moraju biti ravnopravno predstavljeni.
“Imamo situaciju da Ustav HNK nije usaglašen sa Ustavom FBIH. To je u nadležnosti premijera i Skupštine HNK. To je trebalo davno da se uradi. To je važno pitanje i svi ćemo na tome insistirati u budućnosti. S druge strane, građani srpske nacionalnosti u Mostaru moraju biti konstitutivni i suštinski. U tom smislu jako je važno da se Srbi iz Mostara moraju okrenuti ne samo prema nacionalnim strankama nego i prema multietničkim”, smatra Dunović.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća mnistara BiH, istakao je da žele jasno reći da pored Bošnjaka i Hrvata i srpska zajednica treba da bude faktor u kreiranju budućih rješenja kada je u pitanju Grad Mostar.
“Kao član Interresorne radne grupe koja radi na izmjenama Izbornog zakona svakako ću gledati da ovo pitanje zavrijedi pažnju i da sve ono što bude stvar dogovora na ovom ili nekom drugom nivou da pokušamo ugraditi u zakonodavstvo”, dodao je Šarović.