Da li je on vođen na nekom drugom nivou, ne znam, istakao je Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
„Postoji niz pitanja oko kojih vodimo polemiku, imamo i različita mišljenja. Neka pitanja odgađamo za rješavanje, ali generalno to je jedan korektan pristup bez bilo kakvih lomova, bez bilo čega što bi ugrozilo rad ove institucije. Ali sa partnerima sa kojima radimo u Savjetu ministara, i sa jedim, drugim i trećim, zaista smo zadovoljni i imamo korektnu saradnju”, rekao je u intervjuu za AA Šarović, upitan da prokomentiraše da li će biti skore rekonstrukcije Savjeta ministara BiH,
Transjadranski gasovod (TAP)
„Učešće Bosne i Hercegovine u projektu Transjadranskog gasovoda (TAP) kao i sva druga ulaganja u gasni sektor mogu biti dovedeni u pitanje ukoliko Energetska zajednica sankcioniše Bosnu i Hercegovinu zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, upozorio je u Šarović.
“To je neka moguća mjera, vrlo realna za koju se ja nadam da neće biti usvojena u Tirani, ali prijeti nam se uskraćivanjem podrške u sredstvima, projektima Evropske unije i Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), projektima za Zapadni Balkan, regionalnim projektima. To je generalno loše. Zašto da se lažemo, to je potpuno jasno”, naglasio je ministar Šarović.
Bosna i Hercegovina će se vjerovatno naći na dnevnom redu ministarstke konferencije zemalja članica Energetske zajednice, koja će biti održana u Tirani, 16. oktobra.
„U ovom trenutku možda je gas, odnosno pitanje gasne legislative broj 1”, upozorava Šarović.
Dalekovod za BiH tek naredne godine
Neka druga pitanja u kojima takođe BiH kasni, kako navodi ministar, nisu sada u fokusu interesovanja Energetske zajednice, BiH je zabilježila određene pomake i kada je u pitanju energetska efikasnost, određeni nacionalni i akcioni planovi, pa i kada je u pitanju implementacija zakonodavstva u oblasti električne energije.
” Jedan od načina je da moramo da postignemo unutrašnji dogovor po tom pitanju. Evropska unija i Energetska zajednica traže da ključne direktive iz oblasti gasa koje se odnose na veleprodajno tržište gasa, prenosni sistem, regulatora i neke druge stvari treba da budu dio domaćeg zakonodavstva na način da se dogovorimo o samom zakonodavstvu, da li će ono da bude na entitetskom nivou ili će biti jedan zakon na državnom nivou“, navodi Šarović.
Projekt dalekovoda 400 kilovata između Pljevalja, Višegrada i Bajine Bašte, koji će regionalno povezati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, a koji je trebao biti potpisan na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Beču, održanoj krajem augusta, za sada je zaobišao BiH.
“Taj projekat je odobren, s tim da će vjerovatno Bosna i Hercegovina moći da računa na ova sredstva tek 2016. godine. Projekat će se prvo početi realizovati u Srbiji i Crnoj Gori, a tek onda u Bosni i Hercegovini. Komplikacija zaista postoji mnogo u energetskom sektoru, uopšte u zemlji, i javnost oko toga dosta zna. Vjerovatno time trpi i ovaj projekat. Nadam se da značajnije neće utjecati na njegovu realizaciju obzirom da taj projekat nema smisla ukoliko se ne uradi ovaj dio u Bosni i Hercegovini, jer suština tog projekata je da je njegov početak sa hidroelektranom u Višegradu. Onda se, praktično, dalekovod račva na dva dijela, na Srbiju – Bajinu Baštu, odnosno Crnu Goru”, naglasio je Šarović.
Iako vlastima BiH to nije direktno tako rečeno, Šarović kaže kako “znamo da i ovaj projekat trpi zbog našeg kašnjenja usvajanja određenog zakonodavstva i usvajanja evropskih direktiva iz oblasti energetskog sektora, električne energije i gasa”.
Rješavanje pitanja slobodne trgovine
Na najave kako će se iz Brisela u narednom periodu više insistirati na rješavanju pitanja takozvane tradicionalne trgovine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi da je “to pitanje otvoreno dosta ranije, prije dvije i po godine”. Formiran je pregovarački tim BiH i zauzeta pregovaračka pozicija, a partner BiH u pregovorima je EU.
“Do sada nismo postigli napredak u potpisivanju aneksa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Na neki način, to je suština u tome. Gledišta su nam suviše udaljena. Držimo se svoje platforme i SSP-a koji kaže da pregovaraju dvije strane BiH i EU, ali da će se sporazum i dogovor postići uvažavajući interese i jedne i druge strane. Smatramo da smo ravnopravna pregovaračka strana i da nam ne se ne može samo staviti papir koji bi potpisali. Mislim da je rješenje u nekoj vrsti kompromisa, da se uvaže osnovni ili bar, da tako kažem, dio interesa BiH, ali i s druge strane da mi uvažimo potrebu da se izvši adaptacija SSP-a. To je nešto što je uobičajno u situacijama kada jedna zemlja, kao u ovom slučaju Hrvatska, uđe u EU”, rekao je Šarović.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je kako od ovog procesa ne bi samo Hrvatska imala koristi, nego sve zemlje EU uključujući Hrvatsku: “Dio tih benefita, daljeg bescarinskog uvoza u BiH, mogla bi da koristi i Hrvatska i Italija, Austrija i bilo koja zemlja koja prije stigne, rekao bih. Hrvatska bi imala samo djelimično koristi od toga”, naglasio je Šarović.
“Mislim da ovdje ne treba da bude ni gubitnika ni pobjednika. Zastupamo interese domaće ekonomije, što je sasvim logično. Ne vodimo računa o interesima drugih zemalja, ali uvažavamo činjenicu da oni vode računa o svom interesu. Upravo zbog toga spremni smo na tu vrstu takvog otvorenog razgovora uvažavajući interese i jedne i druge strane”, istakao je Šarović.
Treći granični prelaz za promet roba sa EU – Izačić
Odgovarajući na pitanje da li u nastojanjima zaštite domaće ekonomije ima podršku svih ministara, odnosno članova Vijeća ministara BiH.
“Ne pripadam bilo kome izuzev, rekao bi, ukupnom svom poslu i javnosti. Iza mene ne stoji bilo koji lobi, bilo koji drugi izuzev opšteg interesa i mislim da ima malo prostora da se tome suprotstvi. Vidjet ćemo kako će stvari teći dalje. Sve poteze i dogovore želim da podijelim sa svojim kolegama u Savjetu ministara. Ne moramo o svakom potezu da imamo isto mišljenje. Možemo i da sučelimo mišljenja, ali zaista sam vrlo rad i sklon našem dogovoru da ja stojim iza njih, oni stoje iza mene u ovakvim i sličnim situacijama”, naveo je Šarović.
On je istakao da će Ministarstvo zatražiti od Evropske komisije da BiH odobri treći granični prijelaz na kojem je dozvoljen promet robe životinjskog i biljnog porijekla (BIP), te da će to biti Izačić kod Bihaća.
“Mislim da je sada sazrelo vrijeme za Izačić. To je ranije bila naša namjera, da kada steknemo uslove za izvoz mlijeka u EU radi Megglea i potreba izvoza tog dijela BiH, da je Izačić granični prijelaz koji bi trebao da bude treći BIP. Naravno da želimo sa susjednim zemljama, posebno sa Hrvatskom i Srbijom, da određene prelaze podignemo na veći nivo. Imamo nekih prelaza koji rade samo odrđeno vrijeme, samo za prelaz putnika, a ne i roba. Međutim, razvojem trgovine i ekonomske saradnje s ovim zemljama praksa je pokazala da je potrebno izvršiti prekategorizaciju i Ministarstvo će u tom smislu biti inicijator takvih stvari”, rekao je Šarović.
Druga pitanja prekategorizacije su u nadležnosti Komisije za integrisano upravljanje granicom i sličnih tijela u susjednim zemljama. S tim u vezi već se provode određene aktivnosti o mogućnosti prekategorizacije jednog prelaza u Hercegovini i prelaza Dubica.
Ministar Šarović kaže kako je stalno u pregovorima sa turskom stranom o pitanju izvoza mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku, ali i proširenja tog izvoza drugim proizvodima.
Najavio je da će Vijeće ministara BiH u narednom periodu sa svoje strane pokušati da što više olakša proceduru kako bi se unaprijedio nivo direktnih stranih inevsticija.
“Ima pitanja koja mogu da se riješe kroz zakonodavstvo na državnom nivou, posebno kada su u pitanju zakoni o politici stranih ulaganja, zakonu o spoljnotrgovinskom
Rekao je da se ne smatrate “konkurentnim ako mijenjate vlast svaka dva-tri mjeseca ili imate stalna pitanja parlamentarnih većina”.
(Nezavisne novine)