“Na svaki kilogram mlijeka uvezenog iz EU u BiH u prosjeku imamo zaštitu sa 35 feninga i mislimo da je to savršena zaštita za domaću proizvodnju”, rekao je Šarović na konferenciji za novinare u Sarajevu.
On smatra da resorno ministarstvo i druge nadležne institucije, industrija mijeka, farmeri i mljekari svu energiju trebaju da usmjere da ove zaštitne mjere opstanu, jer EU vrši pritisak da bude izvršena adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno da ove zaštitne mjere budu ukinute i da se to sve svede na nulu.
“To je problem, a ne uvođenje novih zaštitnih mjera. Treba da spasimo ovo što imamo. Na Ministarstvu će biti najveći teret i potrebna je podrška da bi u tome uspjeli”, naglasio je Šarović.
Prema njegovim riječima, BiH ni na koji način ne može uticati na unutrašnju odluku EU niti su kvote ukinute zbog BiH ili bilo koje druge zemlje u regionu.
“Kvote su ukinute da bi mljekarski sektor u EU mogao da osvaja tržišta u Aziji, na dalekom istoku i u Kinu, gdje potražnja za mlijekom raste po stopi većoj od dva odsto godišnje”, pojasnio je Šarović.
On je podsjetio da je ukidanje kvota za izvoz mlijeka EU najavila 2009. godine i da to nije nikakva novost, već priča stara šest godina.
“Oni su godinama lagano vršili liberalizaciju i prilagođavanja i sada se unutar EU vodi utakmica između velikih kompanija i malih farmera”, konstatovao je Šarović.
BiH će do 12. aprila, a možda već i sutra, Kancelariji za hranu i veterinstvo /FVO/ iz Dablina odgovoriti da je spremna da uspostavi centralno odgovorno tijelo zaduženo za kontrolu kvaliteta mlijeka koje će se izvoziti iz BiH u EU, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
On je na današnjoj konferenciji za novinare najavio da će Kancelarija za veterinarstvo biti to ključno centralno tijelo koje će unutar BiH, ali samo za međunarodnu trgovinu, da garantuje evropskim zemljama da je mlijeko koje se izvozi izvan BiH kvaliteta koji oni traže.
Šarović je istakao da će BiH FVO obavijestiti i da ide u izmjenu ključnih zakona na nivou BiH.
“Bez izmjene zakonodavstva izvoza mlijeka u EU nema”, rekao je Šarović i precizirao da je prvenstveno riječ o Zakonu o veterinarstvu BiH, Zakonu o poljoprivredi BiH i Zakonu o hrani na nivou BiH.
Prema njegovim riječima, u odgovoru FVO tačno će biti rečeno kako će pitanje kontrole kvaliteta mlijeka biti riješeno, kakav će sistem biti uspostavljen, da će za to biti određeno nadležno tijelo, da će biti izmijenjen Zakon o veterinarstvu BiH u onim odredbama koje se odnose na međunarodnu trgovinu, te kako će da funkcioniše sistem službenih kontrola.
“FVO će, nakon što dobije naš odgovor, nadam se konstatovati da je to sistem koji garantuje kvalitet koji traži EU i onda će nas obavijestiti da smo zadovoljili i od nas tražiti da to što smo im poslali do 12. aprila provodimo kroz zakonodavstvo i da im te zakone pošaljemo da se oni uvjere u to. Onda će doći i konstatovati da je BiH otklonila nedostatke koje su oni utvrdili”, pojasnio je Šarović.
Prema njegovim riječima, nakon odgovora FVO sve što je navedeno u njemu mora biti vrlo brzo provedeno u djelo kroz nadležne institucije, uključujući i Savjet ministara BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH.
“Nema više vrdanja i to je prilika kada ćemo znati jesmo li svi na istom pravcu, za opštu korist, ko je za ovaj projekat i da li ima onih koji će iskočiti iz ove priče o izvozu mlijeka u EU”, rekao je Šarović.
Govoreći o drugom preostalom uslovu FVO – kvalitetu sirovog mlijeka, Šarović je podsjetio da su inspektori iz Dablina prilikom inspekcije prije godinu dana konstatovali da njegov kvalitet ne odgovara standardima EU u svim farmama.
“U startu smo krenuli pogrešno. Bolje bi bilo da smo predložili jednu ili dvije mljekare i velike farme koje su zadovoljavale evropske standarde za izvoz mlijeka, umjesto na desetine među kojima su bile i one koje nisu ispunjavale evropske uslove. Da smo radili na takav način prošli bi kontrolu FVO, oni bi dali zeleno svjetlo, a onda bi za sve ostale dozvolu za izvoz davala Kancelarija za veterinarstvo BiH i inspekcija FVO više ne bi dolazila u BiH”, naveo je Šarović.
On je istakao da se, ako BiH riješi pitanje izvoza mlijeka u EU, kao najosjetljivijeg proizvoda u EU, otvara mogućnost da bude definisan izvoz mesa i mesnih prerađevina, te jaja, kao što je utvrđen izvoz krompira.