Na prozorima soba u kojima se liječe ovi pacijenti nema rešetaka, kao ni policijskih službenika ispred ulaznih vrata. Psihijatri u Jagomiru i ne vide potrebu za tim. Kako kažu, svaki čovjek koji normalo šeta ulicom može počiniti krivično djelo. Najvažnije je, ističu u Jagomiru, pružiti adekvatno liječenje forenzičkim pacijentima, što će, nadaju se, u skorijoj budućnosti biti zadatak odjela za forenziku.
“Prema svim standardima, u prostoru takvog odjela forenzički pacijenti će se osjećati kao kod svoje kuće. Imat će jedan vid radne terapije, okupacije i zanimacije. Neće biti stalno zaključani u svojim sobama ili ćelijama”, govori nam Nermin Šabeta, glavni medicinski tehničar u Jagomiru.
Objekat od velikog značaja
Psihijatrijska bolnica Jagomir ponudila je idejno rješenje otvaranja objekta odjeljenja forenzičke psihijatrije pri ovoj ustanovi prije tri godine. Tada su nadležni pokazali interes za izgradnju ovog odjela, ali zbog političkih smjena ova ideja je pala u zaborav.
“Da smo možda imali ovakvu ustanovu ranije, izbjegli bismo dosta toga. Jedan ovakav objekt ima veliki značaj za cijelu Federaciju BiH, prvenstveno zbog sigurnosti građana, jer bi takve osobe, to jest forenzički pacijenti, bili smješteni u ustanovu s pravim nadzorom i ne bi bili na ulici, prepušteni sami sebi. Danas imamo problem jer takvi pacijenti ne mogu u zatvor, a ne mogu ni u bolnicu. U jednom takvom odjelu godinama se može pratiti takav pacijent i liječiti na pravi način”, pojašnjava nam Šabeta.
Izgradnja Odjela za forenziku koštat će otprilike šest miliona KM, a objekt će se graditi na velikom parkingu na ulazu u Jagomir. Trenutno je u izradi izvedbeni projekt nakon kojeg će se krenuti u izgradnju objekta.
Vlada Kantona Sarajevo je iz ovogodišnjeg budžeta izdvojila dva miliona KM, a iduće godine je u planu izdvajanje još jednog miliona KM za radove.
Kapacitet ovog objekta će biti 75 kreveta, raspoređenih na muškom i ženskom odjeljenju. U Jagomiru nam pojašnjavaju kako će najviše pažnje posvetiti sigurnosnom aspektu objekta, to jeste ulaznim vratima. Dvorište cijelog odjela će biti ograđeno betonskom ogradom visine pet metara. U dvorištu će se nalaziti i sportski tereni te pomoćni objekt za razne terapije liječenja. Sve bolničke sobe će imati pogled na dvorište.
“Volio bih da u budućnosti imamo što manje forenzičkih pacijenata, ali mislim da bi odjel za forenziku u budućnosti mogao biti u dobroj mjeri popunjen. Šta je 75 kreveta na 3,5 miliona stanovnika”, govori nam Šabeta.
S njim se slaže i psihijatar Omer Ćemalović, dugogodišnji sudski vještak kojeg srećemo na ulazu u Odjel intenzivne njege u Jagomiru.
“Ova ustanova je od federalnog značaja kako bi se svi pacijenti, osobe kojima su iznesene mjere liječenja, smjestili u adekvatan prostor. Na taj način će se izricati i mnogo više mjera. Malo ljudi kalkuliraju kod izricanja mjera i realizacije tih mjera, jer nemaju kapaciteta, nemaju gdje smjestiti ljude”, smatra Ćemalović.
Naša zemlja svoj prvi adekavatan psihijatrijski tretman za osobe kojima su u krivičnom postupku izrečene mjere sigurnosti osigurala je 2014. godine otvorenjem Zavoda za forenzičku psihijatriju Sokolac. Ova ustanova je u sistemu zdravstvenih ustanova Republike Srpske, ali služi svim pacijentima iz BiH.
Međutim, Federacija BiH još nema ovakvu ustanovu.
Doktor Ćemalović ističe kako se na Sokocu praktično niko iz Federacije BiH ne pita ni za šta.
Kroz Jagomir je u 2018. godini prošlo sedam forenzičkih pacijenata koji su u ovu sarajevsku ustanovu upućeni prema odlukama sudova. Slično je bilo i ranijih godina. Forenzički pacijent koji je najduže zadržan proveo je u Jagomiru skoro tri godine i još uvijek je smješten na Odjelu za intenzivnu njegu.
Niko još nije pobjegao
Bez obzira na njihovu prošlost, za Ćemalovića i svakog drugog psihijatra u Jagomiru forenzički pacijent jednak je svakom drugom pacijentu.
“Procentualno pravi duševni bolesnici ne čine ništa više krivičnih djela nego što to čine uslovno rečeno zdravi ljudi. Imamo malih problema kada nam dođe pacijent u akutnom stanju bolesti. Tada imamo nemira, agresivnosti, destruktivnosti… To se vremenom i vrlo brzo stabilizira”, kaže nam Ćemalović.
Na pitanje koliko forenzički pacijenti pokušavaju pobjeći sa Odjela za intenzivnu njegu, Ćemalović brzo odgovara kako nikad niko nije pobjegao.
“To što oni imaju ideju i želje, to je druga stvar, ali to se ne dešava. Možemo se pohvaliti jednom izuzetno kvalitetnom ekipom doktora i vrlo dobrom ekipom medicinskog osoblja. Ovo je jedna vrlo respektabilna ustanova na Balkanu. Otiđite na jug Italije ili u Austriju pa ćete se zgroziti šta ćete vidjeti u psihijatrijskim ustanovama. Mi smo sigurno korak ispred svih”, dodaje Ćemalović.
Međutim, finansiranje liječenja forenzičkih pacijenata u FBiH veliki je problem zbog podijeljenosti sudstva i zdravstva na kantone. Ćemalović podsjeća na slučaj takozvanog krajiškog kanibala Sabahudina Velića koji bi se, ukoliko se ne iznađu sredstva na njegovo liječenje, uskoro mogao naći na slobodi.
Podsjećamo, Velić je sjekirom ubio majku, a potom jeo dijelove njenog tijela. On se od početka februara nalazi na psihijatrijskom liječenju Zavoda za forenzičku psihijatriju na Sokocu gdje će, prema odluci Kantonalnog suda u Bihaću, provesti šest mjeseci. Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona pokrenulo je postupak kako bi Velić trajno ostao na Sokocu, ali još nisu osigurana sredstva koja se trebaju uplatiti za nastavak njegovog liječenja.
“Naš sistem je u jednoj vrlo čudnoj situaciji. Sada imate kantone koji su siromašni, kojima Federalna vlada mora iz svog budžeta pomagati da bi nekako preživjeli, a oni moraju za liječenje forenzičkih pacijenata plaćati vrlo velike iznose. To bi se moralo drugačije riješiti, jer smještaj i nadzor forenzičkih pacijenata je opći društveni interes”, zaključio je Ćemalović.
Izgradnja odjela za forenziku u Jagomiru donijet će i zapošljavanje stotinjak novih radnika. Na kraju naše posjete, iz ove ustanove poručuju kako forenzički pacijenti nisu samo interes jednog kantona, već cijele države, jer se takve osobe mogu kretati bilo kuda.