Sve je manje majstora, koji prave i popravljaju kazane. Ovaj zanat, mnogi bi rekli, pa i mi sami, kao i većina starih zanata polako izumire, a na mnoge radionice su davno stavljeni katanci jer mladi ljudi nisu zainteresovani za taj posao. Ipak naselje Vila kod Doboja krije radionicu u kojoj je do sada urađeno preko 500 kazana.
Aleksandar Ristić treća je generacija, koja se bavi ovim poslom. Odrastao je u porodici u kojoj su svi bili majstori, pa je tako od malena i on kuckao i opredijelio se za ovaj zanat koji se polako gubi. Kazandžanski zanat Aleksandar je, ističe to sa ponosom, i kao dobrom preporukom, naučio od svojih najbližih – oca i djeda, koji je prvi pokrenuo ovu priču u njihovoj porodici. Mada je ovo težak posao koji zahtijeva veliku spretnost i u kome su vješte ruke najvažniji alat, žao mu je što zanat odumire, ali i ponosan što se u njegovoj porodici čuva više od pola vijeka.
I dok su u pozadini odzvanjali zvuci udaraca čekića vrijednog oca Velinka i još jednog zaposlenog, Aleksandar nam je pričao o zanatu koji je toliko dugo u njegovoj porodici. Pokazuje završene kotlove, lim od koga ih pravi, alat sa kojim rukuje. Drago mu je što sve to može da ispriča nekome jer mlade, kako kaže, stari zanati ne interesuju, a on bi tako volio da nekome prenese znanje i nauči ga poslu.
Najteže je priča nam, sastaviti kapak ili krušku na kazanu, koju rade po želji kupca i u više varijanti. Sve zavisi, objašnjava nam od podneblja. Najveći kazan koji je napravio bio je onaj od 900 litara, a najmanji od samo dva litra.
U radionici, pogotovo kada je sezona pečenja rakije, vrijeme provode i po 15 sati. Kada nije sezona, vrijeme posvećeno kazanima svedeno je na radno vrijeme, od osam do deset sati.
Najbolji poznavaoci destilacije prirodnih voćnih rakija, ljudi sa velikim iskustvom iza sebe, svi tvrde da je bakarni kazan neprevaziđen u proizvodnji dobre kapljice. Sa time se slaže i naš domaćin.
Naši krajevi se vijekovima, a tako je i danas „diče“ svojim najčuvenijim domaćim proizvodom – šljivovicom. Pečenje šljivovice pruža jednu posebnu draž, jer tada se za stolom okuplja cijela porodica, navraćaju komšije. Zna se da nema domaćinske kuće bez dobre rakije i ona će se peći “za vjeki vjekov”. Da bi napravio kvalitetan kazan majstor mora, uz podrazumevajući talenat, da poznaje tajne kovačkog, limarskog, bravarskog, tokarskog, zavarivačkog, a dobro dođe i znanje još ponekog. Sve to, dalo bi se reći ima porodica Ristić, koja u malom prstu drži najstariji zanat na ovim prostorima.
TV K3
Interesu je me kazan za rakiju 120 litara kolika je cunena hvala unaprijed l