Živjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.
Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.
Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“
Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.
TVK3