Vojko Lepir iz Štrbaca kod Prnjavora već 18 godina bavi se tovom pilića. Trenutno radi uslužni tov za firmu Perutnina iz Srpca a po jednom turnusu uzgaja 45.000 brojlera.
Vojko Lepir iz Štrbaca kod Prnjavora bavi se uzgojem tovnih pilića. Kaže da se trenutno ne bavi komercijalnim već uslužnim tovom za firmu “Perutnina”. Dodaje da od uslužnog tova dobija 0,34 KM po kilogramu piletine. On naglašava i da je zbog rasta cijena repromaterijala svakim danom sve teže se baviti i farmerskom proizvodnjom jer troškovi samo rastu dok cijena piletine i tova ostaje na istom nivou. Ovim poslom Lepir se bavi od 2005. godine do danas.
Lepir godišnje kaže odradi 5-6 turnusa tova a jedan turnus traje oko 40 dana. Firma za koju proizvodi odvozi kaže piliće minimum od 35-og dana kada pilići imaju oko dva kilograma a nekad ostanu čak i do 50 dana jer zavisi kako se realizuje proizvodnja u samoj centrali Perutnine. Ranije je kaže sarađivao i sa tešanjskom firmom “Madi”.
Na adrese više od 8.000 poljoprivrednika u Republici Srspkoj ove godine su stigla rješenja Poreske uprave kojima su obaviješteni da imaju dug za ostvarenu dobit i od njih se traži da retroaktivno plate porez za prethodne 3 godine. Izmirenje ovih dugovanja je postavljeno i kao jedan od uslova za mogućnost apliciranja za podsticaje u 2023. godini. “Plave koverte” izazvale su brojne nedoumice kod poljoprivrednika koji su tražili i dodatna objašnjenja zakonskih propisa, prema kojem im je određen dug. Poljoprivredni proizvođači tražili su da im bude odobren moratorijum na otplatu poreskog duga, da 2023. godina bude prva u kojoj će plaćati ovu obavezu, i da poreska stopa sa 10 posto bude smanjena na jedan posto. Za Lepira je ova odluka Poreske uprave poput narodne poslovice: “Dobiješ na mostu, izgubiš na ćupriji”. Naglašava da se slaže sa plaćanjem ove obaveze ako bi se ona primjenjivala od 2023. dok za retroaktivno plaćanje poreza na dobit ne vidi mogućnost na koji bi se način to ostvarilo.
Lepir se bavi i ratarstvom gdje sije veće količine pšenice dok se ranije bavio i voćarstvom ali je voćnjak zbog neisplativosti kaže počupao.
Za sada nema naznaka da bi moglo doći do povećanja cijene uslužnog tova pilećeg mesa dok sa druge strane cijena piletine u komercijalnoj prodaji ipak raste.
Na kraju razgovora Lepir je sumirao utiske kroz jedan satirični vic kojim bi kaže ukazao na današnje stanje u poljoprivrednoj proizvodnji.
Inače cijena pilećeg mesa u BiH ponovo je skočila, pa je tako za kilogram filea potrošačima u pojedinim marketima potrebno skoro 15 KM. Trgovci “trljaju ruke”, a peradari traže pomoć jer oni ne zarađuju više, nego manje zbog toga jer je otkupna cijena ostala ista dok je struja skočila za 20 posto, a hrana za piliće 50 posto. Peradari ističu i da je ova grana uvijek bila na vagi, da li da propadne, da li da se održava. Obzirom da je jedan dobar dio ljudi ugrožena kategorija i kupuje jaja na komad onda ne dolazi u obzir da mogu kupiti meso. Pojedini građani kaži i da je danas piletina kao nekada teletina.
TV K3