PIC o zatvaranju OHR-a odlučuje u junu?

January 17, 2017, 12:19 pm

Naime, još 2010. godine “Nezavisne” su pisale, nakon internog sastanka sa predstavnicima evropske administracije u Briselu priređenog za grupu novinara sa zapadnog Balkana, da je postignuta saglasnost da se evropski put BiH i implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma odvoje na “dva kolosijeka”.

Prema tom planu bi, kako smo tada i napisali, ispunjavanje uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a bilo nezavisno od ispunjavanje uslova za dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, a ta dva procesa išla bi na “paralelnim kolosijecima”.

Međutim, kako smo pisali, o zatvaranju OHR-a neće se voditi ozbiljna rasprava sve dok BiH ne postane kandidat za članstvo u EU, s obzirom na to da nekoliko veoma uticajnih zemalja EU, koje predvodi Njemačka, smatra da BiH ne može kao kandidat voditi pregovore o članstvu u EU a istovremeno biti pod protektoratom Ujedinjenih nacija oličenom u Kancelariji visokog predstavnika.

Da smo bili u pravu pokazali su naredni događaji: prvi korak ka odvajanju OHR-a od evropskih uslova je predstavljalo odvajanje specijalnog predstavnika EU od Kancelarije visokog predstavnika i spajanje sa Delegacijom EU u Sarajevu, koje je uslijedilo 2011. godine.

Iste godine je Peter Viting, njemački ambasador u UN-u, prilikom predstavljanja Inckovog izvještaja u Savjetu bezbjednosti UN-a, pozdravljajući odvajanje specijalnog predstavnika od OHR-a, rekao da je naredni korak izmiještanje OHR-a iz BiH. “Međunarodna zajednica je često ispravljala nedostatke u domaćim političkim procesima. To se više ne može nastaviti.

U stvari, taj angažman je nekad stvarao alibi političkim liderima da ne uzmu reforme u vlastite ruke. Gospodine predsjedniče, mi ne treba više da idemo tim putem. (…) Naredni važni korak je da u BiH bude prisutna jedino EU i njena evropska perspektiva. Smatramo da OHR treba izmjestiti iz BiH, a sadašnje osoblje pripremiti da privode kraju zadatke koje obavljaju”, rekao je on te 2011.

Valentin Incko, visoki predstavnik, je u intervjuu “Nezavisnim” prije mjesec dana dao izjavu, koja je prošla prilično neopaženo, o tome da će 2017. biti godina u kojoj će Savjet za sprovođenje mira raspravljati o zatvaranju OHR-a i da je on vjerovatno zadnji visoki predstavnik.

“Na sjednici (PIC-a u decembru 2016) smo riješili da ćemo iduće godine (2017) malo više razgovarati o budućnosti OHR-a i ulozi međunarodne zajednice”, rekao je Incko. S obzirom na to da je u spomenutom kominikeu navedeno da će se Upravni odbor PIC-a u Sarajevu sastati 6. juna, očigledno je da će na toj sjednici biti donesene značajne odluke. Iz svega proizlazi da će, ukoliko ove godine BiH riješi pitanja iz upitnika i naredne godine postane kandidat za EU, OHR morati napustiti BiH.

Svi analitičari upućeni u stanje u BiH slažu se u jednom: OHR bi jedino mogao biti osnažen u slučaju ozbiljnije političke krize u BiH. Ivana Marić, analitičarka iz Sarajeva, smatra da je uloga OHR-a samo u tome da se u slučaju ozbiljnije krize primijene bonska ovlaštenja. “Sa ili bez OHR-a činjenica jeste da njegovo prisustvo govori o ‘sposobnosti’ BiH da s evropskim institucijama pregovara o članstvu u EU.

OHR je davno trebalo zatvoriti zato što ništa ne čini”, rekla je ona. Slično misli i Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzle, koji smatra da je OHR prisutan u BiH samo zato što postoji politička kriza i strah da ona dodatno ne eskalira. “A što se tiče EU, potpuno je jasno da BiH ne može u članstvo sa OHR-om, samo se ja bojim da je pred nama jako dugačak put do toga”, istakao je on.

NEZAVISNE NOVINE

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.