Važna novina je i to da će se izabrani kandidat za crkvenog poglavara zvati arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpskih i pomorskih zemalja, navodi beogradski list, koji je imao uvid u ustavni tekst.
Prema prijedlogu novog ustava SPC, postojećih 13 eparhija postaće mitropolije, a novi ustav najvjerovatnije će biti usvojen na zasjedanju najvišeg crkvenog tijela – Svetog arhijeresjskog sabora, sredinom maja.
Rad na prijedlogu počet je još 2012. godine, formiranjem komisije za reviziju postojećeg ustava, na čijem je čelu bio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Ovako uobličen tekst postaće prvi cjeloviti Ustav Srpske crkve još od 1931. godine, napominje beogradski dnevnik.
Neimenovani sagovornik iz Patrijaršije za “Novosti” kaže da je postojeći ustav u mnogim svojim dijelovima bi zastario i gotovo neprimjenjiv, a da je posljednja njegova veća revizija urađena 1947.
Promjene u zvaničnom nazivu Srpske crkve objašnjavaju se željom da se ojača veza sa njenim istorijskim središtem u Pećkoj patrijaršiji, ali i s Kosovom i Metohijom kao najvažnijom dijelom njene jurisdikcije.
Najvažnije promjene u ustavnom tekstu tiče se procedure izbora poglavara, pri čemu se napušta dosadašnja praksa “apostolskog žrijeba” – nasumičnog izbora jedne od tri koverte sa imenima kandidata.
Nacrt novog ustava sugeriše da se novi poglavar bira u Pećkoj patrijaršiji, a kao mogućosti predviđena su crkvena sjedišta u Beogradu ili u Sremskim Karlovcima.
Novi ustav SPC, prema njegovoj radnoj verzji, sprovodi u djelo i staru ideju podjele Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, pa će u prestonici tako biti osnovane dvije nove eparhije: Voždovačko-vinčanska, sa sjedištem na Voždovcu, i Zemunsko-novobeogradska, čiji će vladika sjedeti na Novom Beogradu, navode “Novosti”.
Nezavisne novine