Mukotrpni pregovori za okončanje rata u Ukrajini prošli su već nekoliko runda, a u srijedu se činilo da je konačno postignut napredak. Dvije strane su navodno napravile “probni mirovni plan”.
Pozitivni signali su dakle došli i iz Moskve i iz Kijeva, ali je ostao sijaset prepreka na putu ka miru.
Ovo su neke od ključnih tačaka oko kojih se dvije zemlje spore, prenosi Blic.
NATO
Za Rusiju je ulazak Ukrajine u NATO crvena linija. Iako je Ukrajina izražavala želju da postane dio Alijanse, izgleda da je sada počela da popušta.
Rusija je tražila i od SAD i NATO garancije da neće biti širenja dalje na istok, odnosno da Ukrajina nikad ne postane članica.
Sada, u jeku borbi u Ukrajina, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi saradnici sve više umanjuju šanse Ukrajine da se pridruži NATO.
– Ukrajina mora da prizna da nema otvorena vrata za članstvo u NATO – rekao je ukrajinski predsjednik u utorak.
Umjesto toga, Kijev je signalizirao da bi alternativne „bezbjednosne garancije“ mogle biti pragmatičnija opcija.
Od drugih zapadnih lidera u posljednje vrijeme mogla je da se čuje slična retorika.
– Mi smo Putinu jasno stavili do znanja da nema šanse da se Ukrajina uskoro pridruži NATO – rekao je juče britanski premijer Boris Džonson.
Bezbednosne garancije za Ukrajinu
Šta bi mogla da bude alternativa?
Model pravno obavezujućih bezbjednosnih garancija koje bi Ukrajini pružile zaštitu u slučaju budućeg napada je „na stolu“ na pregovorima između Kijeva i Moskve, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak.
Kako je rekao, Ukrajini su potrebne apsolutne garancije bezbjednosti.
– Efektivno, a ne protokolarno ili po uzoru na „Budimpeštanski memorandum“ (memorandum o garancijama bezbjednosti u vezi pristupanja Ukrajine Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, prim. aut). To znači da potpisnici garancija ne stoje po strani u slučaju napada na Ukrajinu, kao danas, već da aktivno učestvuju na strani Ukrajine u sukobu i zvanično nam obezbjede momentalno snabdijevanje potrebnom količinom naoružanja. I, drugo, Ukrajina više ne želi da zavisi od birokratskih procedura koje dozvoljavaju ili ne dozvoljavaju da se zatvori nebo od krstarećih raketa. Potrebne su nam direktne i čvrste garancije da će nebo biti zatvoreno.
On je rekao da je Ukrajini potreban poseban model, a ne austrijsko-švedski za koga su Rusi rekli da se o njemu pregovara.
Austrijsko-švedski model
Šta podrazumijeva gorepomenuti austrijsko-švedski model? Radi se o neutralnosti odnosno da država ima svoju vojsku, ali ne i prisustvo stranih trupa.
Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je ranije u srijedu da je Kijev predložio austrijsko- švedski model.
– O svim ovim pitanjima se razgovara na nivou šefova ruskih i ukrajinskih ministarstava odbrane – rekao je Medinski.
Ali glavni ukrajinski pregovarač Podoljak je to odbacio, rekavši da bi razgovori sa Moskvom o okončanju borbi trebalo da se fokusiraju na „bezbjednosne garancije“.
– Ukrajina je sada u direktnom stanju rata sa Rusijom. Shodno tome, model može biti samo “ukrajinski” i samo uz pravno verifikovane bezbjednosne garancije – rekao je Podoljak u komentarima koje je objavila kancelarija predsjednika Zelenskog.
Članstvo u EU
Sporno je i pitanje ukrajinske kandidature za članstvo u EU. To Rusija ne bi shvatala kao neutralnost Ukrajine, već njen defakto prelazak u zapadnu sferu. Ukrajina želi da postane dio EU i čak je sada, usred ruske invazije, zatražila ubrazavanje pregovora o članstvu.
Postavlja se pitanje da li bi Ukrajina i u kom obliku mogla da uđe u EU kada se u njoj odvijaju aktivni sukobi i ima nerazriješena pitanja granica zbog samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, kao i Krima koga je Rusija anektirala.
Donjeck i Lugansk
Sukobi u Donjecku i Lugansku traju već godinama, a sada je Rusija odlučila da prizna nezavisnost samoproglašenih država. Jasno je da Rusija želi da se Ukrajina odrekne svog prava na te teritorije ili za početak da povuče svoje snage odatle. Tu međutim postoji više problema. Separatisti žele čitav Donbas iako još nemaju čitavu tu oblast pod svojom kontrolom. Stanovništvo u Donbasu (prije invazije) bilo je prilično izmešano, tako da tu nije jasna većina stanovništva proruski nastrojena.
Krim
Rusija je 2014. godine anektirala Krim, što gotovo nijedna zemlja na svijetu ne smatra zakonitim. Kijev je do sada insistirao da je to dalje ukrajinska teritorija, ali Rusija kaže da je nemoguć povratak na staro.
Razrešenje pitanja Krima je jedna od glavnih prepreka ka stabilizaciji odnosa dvije zemlje.
Biohemijske laboratorije
Kao jedno od objašnjenja zašto se Rusija osjeća ugroženom od strane svog mnogo manjeg susjeda Ukrajine, Kremlj je iznio optužbe da Ukrajina u saradnji sa SAD radi na proizvodnjih hemijskog oružja u biohemijskim laboratorijama.
SAD su priznale da u Ukrajini postoje biolaboratorije, ali su odbacile tvrdnje o tome da se koriste u svrhu stvaranja oružja.
Rusija bi na pregovorima mogla da zahtijeva da se one potpune ugase.
Izvor: srpskainfo