Do jula, brojni izvještaji obavještajnih službi su bili pesimistični uz pitanje – da li bilo koje avganistanske snage mogu da pruže ozbiljan otpor i da li vlada može da zadrži Kabul, prenio je Njujork tajms.
Bajden je 8. jula izjavio da će avganistanska vlada “teško pasti” i da neće biti haotičnih evakuacija Amerikanaca sličnih onima koji su viđeni u Vijetnamu.
Upozorenja tokom ljeta postavlju pitanje zašto su članovi Bajdenove administracije i vojni planeri u Avganistanu djelovali nepripremljeno da se nose sa talibanskim finalnim udarom na Kabul, uključujući i pitanje – zašto nije obezbijeđena sigurnost na glavnom aerodromu u Kabulu i zašto je moralo da se vrati na hiljade trupa nazad kako bi zaštitili odlazak Amerikanaca.
U jednom izvještaju iz jula, kada su talibani već osvajali desetine okruga, ukazivalo se na povećane rizike po Kabul, uz konstataciju da je avganistanska vlada nespremna za talibanski napad, izjavila je osoba koja je upoznata sa obavještajnim podacima službe.
Obavještajci su predvidjeli da ukoliko talibani osvoje gradove, doći će do kaskadnog pada svega ostalog vrlo brzo, i da postoji realan rizik da se avganistanske bezbjednosne snage raspadnu.
Ne zna se da li je u ostalim izveštajima u to vreme bilo optimističnijih pogleda o avganistanskoj vojsci i mogućnosti vlade iz Kabula da suzbije napade pobunjenika.
U analizama koje su predstavljene Kongresu zaključuje se da su talibani naučili lekcije iz njihovog zauzimanja zemlje devedesetih godina.
Ovog puta, dodaje se u izvještaju, militanti bi prvo zauzeli granične prelaze, glavne gradove provincija i osvojili dijelove sjevera prije nego što krenu ka Kabulu, što je prognoza koja se ispostavila tačnom.
Međutim, kako piše Njujork tajms, ključne američke odluke su donesene znatno prije jula, kada je postojao konsenzus među američkim agencijama da bi avganistanska vlada mogla da izdrži godinu ili dvije, što bi ostavilo vrijeme za normalno napuštanje Avganistana.
Kada je Stejt department 27. aprila naredio povlačenje dijela osoblja iz ambasade iz Kabula, procjena obavještajnih agencija je bila da bi talibanska ofanziva mogla da traje najmanje 18 mjeseci, prema riječima članova administracije.
Oštra neslaganja su potrajala u obavještajnim službama.
CIA je bila pesimistična povodom treninranja avganistanskih bezbjednosnih službi, ali su obavještajna služba Ministarstva odbrane i još neke službe pri Pentagonu dale optimističnije prognoze o spremnosti Avganistanaca.
Vojna i obavještajna procjena glasila je da vlada u Kabulu može da izdrži bar godinu dana prije nego što talibani dođu, ali je izgrađena na premisi koja se pokazala netačnom, a to je da će se avganistanska vojska boriti.
– Većina procena SAD u i van vlade se fokusirala na to kako bi se avganistanske bezbjednosne snage snašle u borbi sa talibanima. U stvarnosti, nisu se ni borile tokom talibanske ofanzive širom zemlje – rekao je ekspert Centra za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu, Set Dži Džouns.
Mjesecima, obavještajne službe su poredile avganistanske snage sa južnovijetnamskom vojskom i krajem rata u Vijetnamu.
Dvije godine bilo je potrebno Јužnoj vijetnamskoj armiji da padne, nakon što su SAD povukle trupe i finansijsku podršku.
Optimisti su ovog puta vjerovali da će avganistanska vojska, uz američko finansiranje, mogla da traje približno toliko, dok su pesimisti smatrali da će taj period biti znatno kraći.
Na kraju, zaključuju analitičari, talibani su pobijedili strategijom koja se pokazala uspješnom tokom decenija rata u Avganistanu – odlučniji su bili od svojih protivnika.
(Tanjug)