NSRS: Da li su štete od poplava 2014. mogle biti manje?

April 5, 2016, 5:53 pm

Narodna skupština Republike Srpske  razmatrala je izvještaja Anketnog odbora za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i organizacija u vezi sa poplavama u maju 2014. godine. Među preostalim tačkama dnevnog reda nalazi se izvještaj Odbora za bezbjednost o održanom okruglom stolu “Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama – mjesto i uloga civilne zaštite”, kao i informacija o aktuelnom stanju bezbjednosti u Srpskoj. Poslanici će razmatrati i informaciju o aktivnostima Republike Srpske u oblastima regionalne i institucionalne saradnje, te izvršiti izbor i imenovanja. 17.50 Predsjednik Odbora Narodne skupštine za bezbjednost Milanko Mihajilica rekao je da su najveće slabosti, kada se posmatra trenutno stanje sistema civilne zaštite u Republici Srpskoj, nedovoljna kadrovska i stručna popunjenost, te problemi u finansiranju na nivou lokalnih zajednica i Republike Srpske. Mihajilica je među slabosti ubrojao i lošu opremljenost, nedovoljnu popunjenost i obučenost snaga civilne zaštite, posebno specijalizovanih jedinica na nivou lokalnih samouprava, te nepostojanje mješovitih specijalizovanih jedinica za zaštitu i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama na nivou Republike Srpske. “Nedovoljno je uređen sistem ranog upozoravanja ili obavještavanja, mobilizacije i efikasnog brzog angažovanja snaga civilne zaštite, nepostojanje centra za obuku i intervencije u oblasti civilne zaštite, neriješeno pitanje inspekcijskog i stručnog nadzora na organizovanju, finansiranju, opremanju, obučavanju i angažovanju struktura civilne zaštite”, rekao je Mihajilica predstavljajući Izvještaj Odbora o okruglom stolu “Zaštita i spasavanje ljudi i materijalnih dobara u vanrednim situacijama – mjesto i uloga civilne zaštite”. 14.45  Poslanik SP-a Slobodan Protić ocijenio je da je izvještaj Anketnog odbora za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i organizacija u vezi sa poplavama u maju 2014. godine sadržajan i da predstavlja putkaz za strateško planiranje u narednom periodu. Tokom skupštinske rasprave, Protić je rekao da je izvještaj dobra osnova za racionalno sagledavanje onog što se desilo tokom najvećih poplava u zadnjih sto i više godine, te da je neophodno dograđivanje sistema prevencije od elementarnih nepogoda. Protić smatra da se može ocijeniti dobrom saradnja Vlade Srpske i lokalnih zajednica tokom poplava iako je bilo nekih nesporazuma. On je pohvalio kvalitet skupštinske diskusije o ovoj temi, rekavši da se odvijala bez politikanstva. Poslanik SRS RS Milanko Mihajilica rekao je da je Anketni odbor utvrdio niz činjenica i da bi iz toga trebalo izvlačiti pouke. On kaže da je krajnje vrijeme da se to uradi jer nisu izvučene pouke iz 2008. godine kada je bila proglašena elementarna nepogoda usljed obimnog snijega, te 2012. godine usljed poplava. Mihajilica smatra da treba ozbiljno razmatriti inicijativu da Civilna zaštita bude samostalna upravna organizacija. 14.00  Poslanik DNS-a  Spomenka Stevanović izjavila je da bi trebalo utvrditi odgovornost za nekorištenje namjenskih 55 miliona evra iz kredita Evropske investicione banke za sanaciju i prevenciju poplava. Stevanovićeva je, rekla da je taj kredit ratifikovan u parlamentu BiH 2012. godine, a da su se ta sredstva počela koristiti tek 2014. godine. Ona je dodala da u vrijeme kada su ove prostore pogodile katastrofalne poplave nije bilo šanse za njihovo rano najavljivanje u tom obimu zbog nepostojanja prognostičkih mjernih sistema na ovom području i u okruženju, kao i da nije se nije dovoljno investiralo u vodoprivredne objekte. Poslanik SDS-a Davor Šešić postavio je pitanje zašto u izvještaju nema Banjaluke, koja je, takođe, bila suočena sa poplavama, te naveo da bi posljedice poplava bile mnogo manje da se reagovalo na vrijeme. On je rekao da nije pridavan veliki značaj vremenskim prognozama, kao i da je većoj količini vode doprinijela nekontrolisana sječa šuma. Poslanik Koalicije “Domovina” Murvet Bajraktarević rekao je da se u Doboju u maju 2014. godine nastojalo učiniti sve da grad ne bude poplavljen, te da bi šteta i žrtve bile mnogo veće da nije izvršeno zadržavanje vode 10 do 12 časova, da ne prodre u grad.  13.00 Poslanik PDP-a Branislav Borenović smatra da je važno sagledati u kojem je stepenu i da li je kvalitetno korišteno namjenskih 55 miliona evra iz kredita Evropske investicione banke za sanaciju štete i prevenciju poplava. Borenović je, rekao da bi trebalo pokrenuti postupak revizije korištenja tih sredstava. Prema njegovim riječima, potrebno je i da se bar jednom godišnje, u okviru informacija nadležnih organa, predoči poslanicima šta je urađeno po zaključcima i preporukama Anketnog odbora. Borenović je naveo hronolški rad Odbora od formiranja, ističući da je sadašnji predsjednik Јasna Lukić predano radila, a da je ovaj izvještaj pred poslanicima tek sada zbog načina rada prethodnog skupštinskog saziva. Poslanik NDP-a Krsto Јandrić rekao je da je Aketni odbor konstatovao mnogo činjenica, ali konstatuje i da niko nije odgovoran i da je svako radio u skladu sa svojim mogućnostima. Јandrić je rekao da se preventivno moglo uraditi mnogo i “dosta toga spasiti za vrijeme poplava”. Parlament Srpske 11.50 Poslanik DNS-a Slavko Gligorić rekao je da je Anketni odbor za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i organizacija u vezi sa majskim poplavama iz 2014. godine u svom izvještaju trebalo da odgovori na pitanje dokle se došlo sa ulaganjima u područija ugrožena poplavama i da li su ljudi koji tu žive sada bezbjedni. Gligorić je tokom diskusije o izvještaju ovog odbora rekao da u Doboju još nije dovoljno urađeno na koritu rjeke Bosne, te da bi se izgradnjom malih hidrocentrala na Bosni spriječilo da ovaj grad bud opet poplavljen. Poslanik SDS-a Želimir Nešković rekao je da je malo pažnje posvećivano šteti od klizišta, za šta oštećeni nisu dobili vaučere iz Fonda solidarnosti. Kao primjer je naveo opštinu Lopare gdje je aktiviran veliki broj klizišta koja su uništila ili devastirala više stotina kuća, pomoćnih objekata, znatna šteta je bila na infrastrukturnim objektima, voćarskim zasadima, poljoprivrednom zemljištu. Poslanik SDS-a Igor Ostojić naveo je da na pojedinim riječnim koritima na područiju Bijeljine nije ništa urađeno s ciljem zaštite od poplava, iako je za to odobren novac, te zatražio da se nadležne institucije “okrenu tom problemu”. Poslanik NDP-a Zdravko Krsmanović rekao je da nije saglasan sa izvještajem, jer smatra da je Anketni odbor nastojao da ga pretvori u “statistički izvještaj”. On kaže da jedan od zaključaka mora biti da nijedna institucija nije sačinila detaljne analize i utvrdila propuste, slabosti i odgovornosti. Krsmanović smatra da Civilna zaštita nije, ni kadrovski, ni materijalno opremljena i da je treba osposobiti i ojačati formiranjem posebnih jedinica, te da lokalne zajednice “tavore” sa svojim jedinicama civilne zaštite. 10.48 Anketni odbor NSRS za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih u vezi sa poplavama u maju 2014. godine zaključio je da bi Vlada Srpske trebalo da preispita i kompletira regulatorni okvir i usvoji strateške i operativne planove odbrane od poplava. Sistem zaštite i spasavanja od poplava u Srpskoj nedovoljno je funkcionalan jer njegovi dijelovi nisu dovoljno povezani, navedeno je u zaključcima izvještaja Odbora, koje je predstavila predsjednik Anketnog odbora Јasna Lukić. Osim toga, istaknuta je i potreba stalnog unapređenja sistema zaštite i spasavanja od poplava, te da je neophodno planirati zaštitu od poplava na nivou cijelog riječnog sliva. Anketni odbor dao je i više preporuka, među kojima su preduzimanje dodatnh mjera nadležnih organa na unapređenju mehanizma koordinacije i jačanju međusobne saradnje i povjerenja u BiH u skladu sa Ustavom i nadležnostima entiteta. Preporučuje se i revidiranje bilateralnih sporazuma o saradnji na zaštiti i spasavanju sa susjednim zemljama i po potrebi dorada mjera prevencije i pripravnosti za srodne prekogranične rizike od nesreća. Odbor preporučuje da se prikupljena namjenska sredstva sa računa posebne namjene za vode, od posebnih vodnih naknada, u punom iznosu usmjere ka ustanovi nadležnoj za upravljanje vodama. Lukićeva je podsjetila da su štete od poplave iznosile gotovo dvije milijarde KM, kao i da se u tom periodu javila velika solidarnost građana. Ona je naglasila da Anketni odbor ne može da vodi istražne ili druge sudske radnje, već da je osnovni cilj da se na osnovu postojećeg iskustva doprinese unapređenju sistema i boljoj zaštiti ljudi i materijalnih dobara.

RTRS

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *