Najviše imovine i kulturnog blaga Srpske pravoslavne crkve /SPC/ uništeno je tokom ratnih zbivanja u Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji, ističe upravnik Muzeja SPC-a Vladimir Radovanović.
On kao primjer navodi Pakračku biblioteku, u Hrvatskoj, koja je, malo nakon što je napokon vraćena SPC-u, za vrijeme posljednjeg rata u toj zemlji potpuno devastrana i uništeno je mnoštvo rukopisnih knjiga i arhivske građe.
“Predstoji nam posao da utvrdimo šta je sve nestalo i da nađemo način da ono što je opljačkano bude vraćeno SPC”, naglašava Radovanović u intervjuu Srni.
On napominje da je vrlo teško napraviti procjenu koliko je opljačkanog crkvenog dobra završilo na “crnom tržištu”, ali postoje informacije da se određen predmeti povremeno pojavljuju, na šta reaguju policijski organi.
Radovanović navodi da je SPC u Hrvatskoj za vrijeme posljednjeg rata spašavala ono što se nalazilo u srpskim crkvama te da je ono što nije iznijeto stradalo u ratnom vihoru.
“Postoje spiskovi onog šta SPC potražuje u Hrvatskoj, ali ti spiskovi nisu do kraja utvrđeni. Tu su različite vrste predmeta od arhivske građe do različitih ikona i bogoslužbenih predmeta.
Zbirni spisak još nije napravljen i svaka eparhija pokreće brigu o svojim predmetima sa nadležnim organima da bi ih vratili”, ističe Radovanović.
On napominje da je Hrvatska u obavezi da vrati cjelokupno privatno vlasništvo i ističe da se nada da SPC neće biti izuzeta iz opšteprihvaćenog pravila o poštivanju privatne svojine.
Radovanović najavljuje da će u narednih deset do 15 godina biti izvršeno popisivanje, evidentiranje i digitalizacija čitavog crkvenog kulturnog blaga, a za crkvenim predmetima koji su nestali tokom ratnih dešavanja biće raspisana međunarodna potraga.
“Žalosna je činjenica da ni danas nismo sigurni da neće biti nešto uništeno, jer se pojavljuju ekscesni primeri kada dolazi do skrnavljena srpske crkve ili pisanja raznih grafita ili nekih drugih provokacija i razbojništava koja su usmerena na uništavanje srpske kulture i istorije”, kaže on.
Nažalost, ukazuje Radovanović, još ne postoji centralni registar, gdje bi sve bilo popisano i obrađeno da bi imali tačnu predstavu šta se sve nalazi i šta je sačuvano u crkvama i manastirima SPC, kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj, BiH, Hrvatskoj i drugim zemljama.
“Zato još nije evidentirano koliko je u proteklim ratovima nestalo crkvenog kulturnog i duhovnog blaga, ali je reč o velikom broju, jer je u tim ratom vihorima, kako na podruju Hrvatske BiH, tako i Kosova i Metohije, stradao veliki broj hramova i manastira”, kaže Radovanović za Srnu.