– Intenzivnije sam počeo da čitam tokom rata kada nije bilo mnogo načina za sticanje novih znanja i popunjavanje slobodnog vremena. I tokom studija nastavio sam druženje sa knjigom, koje opstaje do danas – ističe Gojković za “Glas Srpske”.
Kada god bi negdje otputovao Miroslav je obilazio antikvarnice, knjižare i buvljake i tražio neobične i rijetke knjige. Kaže da je u karijeri imao priliku da se susretne sa veoma rijetkim knjigama, starim i po nekoliko vijekova.
– Vremenom sam shvatio da bi prodajom polovnih i novih knjiga mogao da zaradim nešto novca pa je tokom studiranja to postalo i dodatni izvor prihoda. Danas tako hranim sebe i porodicu – kaže Miroslav.
Dodaje da je ispočetka prodavao knjige na sajmovima u BiH i regionu.
– Ovaj posao me ispunjava. Većina ljudi je nezadovoljna poslovima koje rade, a ja često dođem i prije početka radnog vremena i ostanem i nakon zatvaranja da bih se družio sa knjigama – kaže Gojković. Na policama antikvarnice “Ramajana” ima blizu 20.000 naslova iz skoro svakog žanra.
– Do knjiga dolazim na razne načine, najčešće otkupljivanjem, a pretežno ih nabavljamo iz Beograda, manjim dijelom u Zagrebu, ali i u drugim većim gradovima – rekao je Miroslav.
Na policama antikvarnice dominiraju djela iz domaće i svjetske književnosti, teorije književnosti, istorije, umjetnosti, politike, medicine, psihologije, prava, zatim razne monografije, dječije knjige i druge. Ipak, pravi ljubitelji knjige najviše cijene rijetke knjige do kojih se ne može lako doći.
– Neke od njih štampane su u 18. i 19. vijeku. Najveći dio te literature kupio je nedavno vladika pakračko-slavonski Jovan za potrebe Episkopske knjižnice u Pakracu, koja je ujedno i najveća srpska biblioteka u dijaspori. Među knjigama, koje je kupio, bile su enciklopedija iz 1730. i rječnik iz 1870. godine – ispričao je Gojković.
U posljednje vrijeme, dodaje, najviše prodaje djela iz psihologije, svjetske klasike poput Dostojevskog, Tolstoja, Balzaka i Zole, istorijske knjige o Drugom svjetskom ratu, ali i iz filozofije i politike. Miroslav tvrdi da nije tačno da knjige više niko ne kupuje.
– Takvo mišljenje imaju najčešće oni koji knjige ne čitaju. Knjige kupuju skoro svi, naravno ne kao prije tridesetak godina, ali cijene su prilagođene svačijem džepu. Najčešći kupci su univerzitetski profesori koji pišu naučne radove, studenti za pisanje seminarskih i master radova te svi koji se interesuju za određenu oblast ili zaljubljenici u književnost, ali i oni koji žele da nešto nauče kao na primjer kako se sadi i uzgaja neko voće – rekao je Gojković.
Anegdota
Miroslav Gojković ispričao je anegdotu sa Sajma knjige u Sarajevu od prije nekoliko godina.
– Došao je jedan stariji čovjek i tražio od Miroslava Krleže “Panoramu pogleda, pojava i pojmova” koja ima pet tomova. Svaki tom ima između 500 i 600 stranica. Dao sam mu te knjige u ruke, a on je počeo da lista svaku od njih, list po list, da bi se uvjerio da su sve stranice na broju. Nakon dva sata listanja uvjerio se da je sve u redu i kupio je knjige – uz smijeh je ispričao Gojković.
Izvor: Glas Srpske