Karan: Inicijativa Željka Komšića – težak udar na Ustav BiH

May 31, 2022, 11:35 am

Inicijativa člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti više odredaba ustava Republike Srpske i FBiH u vezi sa principima zaštite vitalnog interesa, težak je udar na Ustav BiH i dejtonsku strukturu zemlje, u otvorenom nastojanju centralizacije i stvaranja unitarne BiH, izjavio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

Karan je rekao Srni da je u svemu vidljiva i želja Komšića da, uoči izbora, pridobije simpatije bošnjačkog biračkog tijela, ali i upozorio da bi njegova inicijativa potpuno srušila princip konstitutivnosti tri naroda, na kojim je izgrađena dejtonska BiH.

On smatra da ovom inicijativom Komšić ruši Dejtonski mirovni sporazum, kao i ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva.

– Riječ je o neskrivenoj težnji stvaranja centralističke i unitarističke države, kao i o oduzimanju ustavnih, suverenih etničkih i rodnih vrijednosti, kao i teritorijalne odrednice konstiutitivnim i državotvornim narodima, i to tražeći svoju potvrdu u Ustavnom sudu BiH, čiji je jedini zadatak da, štiteći Ustav BiH to spriječi – naveo je Karan.

On je upozorio da je upravo izbor Komšića pretežno bošnjačkim glasovima živ primjer kako bi to izgledalo u praksi.

– Njegov izbor je dobar primjer takve navodne multikulturalnosti, odnosno primjer ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranje nacionalne manjine – naveo je Karan.

Karan je istakao i da ova inicijativa, zapravo, predstavlja kontinuitet takvih pokušaja, kroz više apelacija iz prošlosti, a koje imaju identičan cilj.

On je podsjetio da su u ranijim godinama na sličnom fonu bile i apelacije Svetozara Pudarića, Derve Sejdića i Јakoba Fincija, te Ilijaza Pilava.

Karan je, međutim, ukazao da je, nasuprot argumenata iz ovih apelacija i posljedičnih odluka Evropskog suda za ljudska prava, dejtonska BiH, uključujući i instituciju Predsjedništva BiH, nastala kao rezultat kompromisa, ravnoteže, kao i sprečavanja prevlasti bilo kojeg naroda u procesu donošenja odluka.

– Kada je riječ o njihovom učešću u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, važno je reći da Dom naroda predstavlja i entitete i konstitutivne narode. S obzirom na to da su oba doma Parlamentarne skupštine ravnopravna, svi navedeni imaju nesmetano mogućnost da postanu članovi Predstavničkog doma, u kojem članstvo ne zavisi od njihove etničke pripadnosti – rekao je Karan.

Prema njegovim riječima, Dom naroda je dom veta u kojem članovi svojim osnovnim zadatkom smatraju zaštitu interesa sopstvenog naroda.

Karan je ukazao da je ovo prilika i da se podsjeti na izdvojena mišljenja tadašnjih sudija Evropskog suda za ljudska prava /Bonel, Mijović, Hajiev/, koji u osnovi jasno ocjenjuju da je Dejtonski mirovni sporazum postignut sa ciljem stvaranja institucionalnog sistema kontrole i balansiranja između tri zaraćene etničke grupe, koja je ugasila požar pakla koji je predstavljala BiH.

On je napomenuo da to možda i nije bila najbolja konstrukcija, ali je bila jedina koja je natjerala suparničke strane da oružje zamijene dijalogom.

– U tom kontekstu sudije, koje su izdvojile svoja mišljenja, pitaju se “jesu li prava aplikanata da se kandiduju na izborima tako neograničena i primoravajuća da ponište mir, sigurnost i javni red uveden za cijelu naciju – uključujući i njih same”. Da li se i Komšić zapitao o tome kad je podnio ovu inicijativu kojom želi da sruši ključne dejtonske principe funkcionisanja BiH – napomenuo je Karan.

Komšić je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti niza odredaba Ustava FBiH i Ustava Republike Srpske, potvrđeno je iz njegovog kabineta.

– Zahtjevom se od Ustavnog suda BiH traži da proglasi neustavnim odredbe koje isključivo konstituentnim narodima daju mogućnost da u okviru Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda Republike Srpske, kao vitalni interes proglase sve što žele i na taj način blokiraju sve zakonodavne postupke – naveli su iz Komšićevog kabineta.

Izvor: Srna

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *