Autori studije su profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Vlado Azinović i islamski teolog i publicista Muhamed Jusić i to je prvi ozbiljan pokušaj analize odlazaka državljana BiH u borbu na strani terorističkih grupa, poput Islamske države.
Iako se govori o oko 300 takvih osoba iz BiH, autori ističu kako je to nemoguće utvrditi sa sigurnošću.
Prema podacima do kojih su došli istraživanjem, kao i kroz otvorene i povjerljive izvore, u Siriju i Irak iz BiH je otišlo 156 muškaraca, 36 žena i 25 djece od kraja 2012. do kraja 2014. godine.
Od toga se do početka 2015. vratilo 48 muškaraca i tri žene, a 26 muškaraca je poginulo na sirijskim i iračkim ratištima, prenosi Hina dijelove studije objavljene danas u Srajevu.
Najmanje 20 odsto boraca porijeklom iz BiH živi i radi u zemljama zapadne Evrope ili SAD-u, dok gotovo trećina ima policijski dosije zbog različitih krivičnih djela iz prošlosti.
U početku su, pokazuje između ostalog istraživanje, dobrovoljci iz BiH u Siriji ostajali prosječno dva mjeseca da bi se to postupno produžavalo, a autori zaključuju da se većina ni neće vratiti u BiH, ili u države u kojima su ranije živjeli.
Uz vjersku motivaciju, odlazak na strana ratišta podstaknut je ekonomskim i socijalnim činiocima, a uz vjerske autoritete koji utiču na donošenje takvih odluka bitnu ulogu ima interakcija u lokalnoj zajednici istomišljenika, kao i komunikacija putem društvenih mreža…
BiH, navedeno je, nema alate za procjenu stvarnog bezbjednosnog rizika koji bi mogli da predstavljaju povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta.
Represija i kriminalizacija takvog djelovanja mogu biti tek jedan od odgovora, ali on mora biti znatno širi i zasnivati se na aktivnostima od porodica, škola i medija, do nevladinih organizacija koje moraju da podstiču prihvatanje univerzalnih vrijednosti, zaključuju autori studije.
Agencije