Prema istraživanju o medijskim slobodama u BiH, koje je urađeno povodom 3. maja Dana slobode medija, u 2020. godini, 77 % građana u BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama dok najmanje povjerenja imaju u institucije vlasti, oko 55%. Poražavajući je podatak da čak 24% građana u Republici Srpskoj smatra da su napadi na novinare opravdani.
U eri ekspanzije onlajn medija, koji su preuzeli primat u pružanju informacija, sloboda i odgovornost medija postaju teme o kojima se sve više debatuje, a razumijevanje ovih pojmova i primjena u praksi polako gube na važnosti. I tradicionalni mediji u svijetu suočavaju se sa problemima zbog kojih im nije garantovano potpuno uživanje medijskih sloboda. Ipak, o slobodi često ne možemo govoriti u smislu apsolutnosti.
„Otuda političke organizacije, političari koriste tu priliku da ostvare uticaj na dio medija, na drugi dio na koji ne mogu direktno politički uticati i kontrolisati oni iscrpljuju raznim ekonomskim pritiscima“, kaže analitičar Tanja Topić.
Novinari, s druge strane, rade u jako lošim ekonomskim uslovima, honorarno ili na crno. S obzirom na takav socijalni status, novinari sami ne mogu imati preveliku moć. Zbog toga je diskutabilna tvrdnja da slobodu medija možemo staviti samo na novinarska pleća ili je tražiti u ekscesima novinarske hrabrosti, koja se, nerijetko, plati napadima na te iste novinare.
„Više nije dovoljno da sami mediji reaguju i udruženja već bi trebali detaljinije da se pozabavimo time da se izrade medijski zakoni i onda sami medijski radnici bili više zaštićeni“, kaže novinar Ljiljana Smiljanić.
Politikolozi smatraju da je najveći problem to što se građanima sviđa ono što određena politička stranka ili pojedinac nameće, što je pogubno za cijelo društvo.
„Možemo da vidimo da je to refleksija u političkom javnom mnjenju. Oni koji su u izvršnoj vlasti i nerijetko kažu da nije dobro šta neki novinari pišu, često ih znaju svrstavati u određene tabore, najčešće su to izdajnici ili strani plaćenici kako god ih kvalifkuju“, kaže politikolog Mladen Bubonjić.
Ono što je donekle izmijenilo način rada novinara je i novonastala situacija izazvana virusom korona. Rad u mnogim redakcijama je redukovan, neki rade od kuće, neki u manjem kapacitetu, a nažalost, neki su ili na prinudnom godišnjem ili su već dobili otkaz. Problem je što vlast ne tretira javnost jednako jer postoje mediji kojima se informacije serviraju kao na tacni i oni koji do tih istih informacija veoma teško dolaze.
„Mislim da u ovakvim ekstrmenim situacija sloboda medija u posebnim uslovima trebalo bi da bude tretirana sa posebnom senzibilnošću.
Svjedoci smo da će biti teško mnogim medijima da opstanu, dešavaju se otkazi i da pojedini vlasnici pronalaze načine kako da se organizuje rad u vanrednim okolnostima“, kaže Elvir Padalović, novinar portala „Buka“.
Situacija pod našim medijskim nebom trenutno nije ni blizu ideala. S ozbzirom da su mediji, oduvijek i svagdje, ogledalo društva, oni nam pokazuju da naše društvo nije zrelo. Potpuno je nesvjesno važnosti medijskih sloboda, pluralizma informacija, slobode interneta, društvenog dobra i odgovornosti. Stoga je danas, više nego ikada prije, potrebno otvarati debate o stanju medijskih sloboda, edukovati mlade i podržavati one koji se bore za napredak.
(BN)