Pripremaju interpelaciju – odnosno, institut kontrole Vlade, kojim će efekte njenog rada pokušati da stave na dnevni red parlamenta. Sve što u proceduru bude upućeno u skladu sa važećim propisima- skupština će razmatrati, odgovara predsjednik parlamenta.
Interpelacija u parlamentu. Vanparlamentarna borba na ulici. To su dva plana opozicije. Realizacija prvog počinje uskoro. Oborenu inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi, za čije usvajanje je nedostajalo 12 glasova, pretočiće u interpelaciju za koju je potrebno 15 potpisa i tako prvi put od nastanka Srpske posegnuti za tim institutom.
– Vlada Republike Srpske je obavezna da u roku do 60 dana odgovori na interpelaciju, a predsjednik Narodne skupštine da na prvom redovnom zasjedanju stavi interpelaciju na dnevni red. Tako da ćemo o toj interpelaciji raspravljati što prije ti rokovi budu ispoštovani – rekap je poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak.
Nameće se dilema – šta bi kraće trajalo? Da je na posebnoj sjednici razmatran materijal koji je opozicija pripremila ili da njegovi dijelovi budu razmatrani kroz više pitanja sročenih u interpelaciju. Ni predsjednik Parlamenta to nije mogao ocijeni, ali uvjerava da će na dnevni red biti uvršteno sve što je po propisima.
– Interpelacija je postavljanje konkretnog pitanja o određenoj temi, određenoj instituciji. Sve zavisi od toga kako će to biti postavljeno od onoga ko bude postavljao i od odgovora onoga ko bude odgovarao na pitanje – istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.
Da mnogo toga zavisi od odgovora Vlade, poručuje i struka. Ali i od Poslovnika, koji je, kažu, precizan. Ako Narodna skupština bude smatrala da odgovori na postavljena pitanja nisu adekvatni, trećina poslanika može da zatraži glasanje o povjerenju Vladi.
– To pitanje se svakako stavlja na dnevni red, kroz izjašnjavanje o tome da li je izvještaj Vlade zasnovan na zahtjevima koji su sadržani u interpelaciji – izjavio je profesor Ustavnog prava Mile Dmičić.
A mimo parlamentarne borbe, opozicija sve glasnije pominje onu na ulici i to po “makedonskom scenariju”. Predsjednik skupštine ne spori im pravo na izbor načina borbe za vlast, ali se protivi da to bude nezakonit put.
– Opozicija se na redovnim izborima treba boriti da dođe na vlast, naredni su 2018. godine. Treba da se pripremaju za izbore, a ne da se pravi politička kriza u Srpskoj, koja zaista ne postoji – dodao je Čubrilović.
Ideja opozicija da izbornu volju prekraja na ulici može da nanese ogromnu štetu Srpskoj, smatra SNSD-ov šef Klub poslanika Radovan Višković. Opozicija svojim ponašanjem, kaže Višković, stralnim tenzijama i pritiskom na Srpsku, pokušava da sakrije svoju nemoć na nivou BiH, gdje su u vlasti. Makedonski scenario, za potpredsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, nije moguć jer su u Makedoniji protestovali oni koji imaju većinu.
RTRS