Stručna javnost, prenose “Politika”, Danas” i Večernje novosti”, ocjenjuje da najveće izglede ima odluka o odbacivanju obje tužbe.
Kako navodi “Politika”, još se u strogoj tajnosti drži šta stoji u ovoj odluci, ali stručnjaci za međunarodno pravo ne očekuju da će sudije presuditi u korist jedne od strana u procesu, već su bliži uvjerenju da će donijeti presudu u kojoj će obje strane biti proglašene krivima za neke od zločina koje su počinili pripadnici hrvatskih, odnosno srpskih jedinica.
“Politika”, međutim, piše i da ne bi trebalo zanemariti činjenicu da je ovaj sud znao i neprijatno da iznenadi Beograd svojim odlukama, kao kada je 2007. konstatovao da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije učinila sve što je u njenoh moći da spriječi zločin u Srebrenici, dok je 2010. taj isti sud presudio da Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.
List podsjeća i da će već 6. februara doći do promjene u 15-članom sudskom veću, kada će u ovom sudu Ujedinjenih nacija u Hagu zakletvu položiti troje novih sudija s mandatom od devet godina – Јamajčanin Patrik Lipton Robinson, DŽejm Ričard Kroford iz Australije i Kiril Gevorgijan iz Rusije.
“Večernje novosti” su, u tekstu o odluci sudija Međunarodnog suda pravde u Hagu, nešto preciznije i pišu da će ona biti saopštena 3. februara.
List dodaje, pozivajući se na informativnu službu Suda, da će oni vrlo brzo objaviti kada će biti javna sjednica na kojoj će saopštiti ishod glasanja.
Da je presuda u sporu Srbije i Hrvatske donesena, saznaje i “Danas”, koji podsjeća da je glavna rasprava pred Medunarodnim sudom pravde u Hagu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid tokom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. pocela 3. marta prošle godine i da je trajala mjesec dana.
Tokom mjesec dana usmene rasprave, ispitivanja svjedoka, iznošenja dokaza i suočavanja argumenata, zastupnici i hrvatske i srpske strane smatrali su da su uspjeli da dokažu genocid koji je počinila druga strana. Glavni argument hrvatskog pravnog tima bila je “genocidna namjera” Beograda, koja se pokazala “u nizu zločina počinjenih nad Hrvatima, po istom obrascu i u približno isto vreme”. S druge strane, navodi “Danas”, glavni argument srpskog pravnog tima su dokazi o genocidnoj namjeri koji se nalaze u transkriptima Brionskog sastanka, gdje je Franjo Tuđman sa vojnim vrhom Hrvatske dogovorio operaciju Oluja, “koja je rezultirala genocidom”.
“Politika” podsjeća i da presuda u Hagu dolazi svega dve nedjelje uoči inauguracije nove hrvatske predsjednice, kandidatkinje HDZ-a, Kolinde Grabar Kitarović, koja na tom mjestu nasljeđuje pisca hrvatske tužbe protiv Srbije Ivu Јosipovića.
Navodeći da se Kitarovićeva već istakla oštrom retorikom, list piše i da ne bi bilo čudno da presuda u Hagu bude novi adut za unutrašnju upotrebu u rukama hrvatske predsjednice, ma kakava odluka sudskog veća bila.