Brojna pojašnjenja koja se odnose na kretanja cijena dizela i benzina u BiH od strane mnogih analitičara dovela su do velikih predrasuda koje građani imaju o naftnoj industriji i branši uopće.
Uz činjenično stanje da su fiskalna opterećenja na derivate iznimno visoka ,a sve skladu sa politikama EU, rast cijena dizela i benzina je rezultat rasta cijene prerađene nafte. Također, povećana potražnja za benzinom i dizelom zbog nepromjenjenih navika u potrošnji, dovodi do rasta troškova prerađene nafte u svijetu, pa tako i u BiH.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Anto Domazet, smatra da cijene nafte imaju svoju dinamiku kao rezultat odnosa ponude i tražnje na realnom tržištu, te da su cijene naftnih derivata, prije svega dizela i benzina, zavisne jednim dijelom o troškovima proizvodnje u kojima je dominantno uticajna nafta, a zatim i troškovi složenih tehnoloških procesa njihove proizvodnje.
Za Radio Sarajevo, prof.dr. Anto Domazet ističe i sljedeće:
“Pošto vidim da se svi analitičari iz oblasti energetike zadržavaju u objašnjenju kretanja cijena dizela i benzina na korelaciji tih cijena sa cijenama nafte smatram za potrebno da upozorim na zablude i promašaje takvog pristupa. Sem troškova na cijene naftnih derivate utječe tražnja za derivatima, što znači da cijene derivata proizlaze iz specifičnosti njihovih
tržišta, nezavisno o cijeni nafte, drugim riječima cijene benzina i dizela rastu kao rezultat rasta tražnje (broja motornih vozila, dohotka i sklonosti korištenju drumskog prevoza u odnosu na druge vidove transporta), tako se dešava da ljeti cijena tih derivata raste zbog rasta tražnje, nezavisno o kretanju cijena nafte. Benzin i dizel gorivo u BiH se već nekoliko godina ne proizvode, nego se uvoze iz Srbije, Hrvatske i sa Mediterana, kao referentne cijene služe Platt-s kotacije sa određenim premijama i na tom tržištu se formiraju spot cijene
(rezultat ponude i tražnje u određenom momentu) po kojima se realiziraju nabavke čak i od strane Rafinerije Pančevo i Rafinerije Rijeka sa određenim premijama. Cijene dizela i benzina mogu rasti nezavisno o rastu cijena nafte, a mogu i padati nezavisno o padu cijena nafte, zato je potpuno neprofesionalno posmatrati cijene derivata isključivo u funkciji kretanja cijena nafte. Pored spot cijena na Mediteranu za benzin i dizel gorivo na domaće cijene utječe i kurs dolara prema KM (u januaru bio 1,72 KM, a najviše je bio na nivou od
1,875 KM). Za BiH je kretanje cijena nafte samo indikativna informacija, pa umjesto kotacija nafte treba promatrati Platt-s kotacije na Mediteranu i tako promatrati dinamiku i predviđati kretanje cijena dizela i benzina na BiH tržištu u postojećim uslovima fiskalnih opterećenja i administrativne kontrole cijena derivata. Dakle, analitičari, promjenite ugao promatranja i kontekst analize cijena derivata i informirajte građane na pravi način.”
Objašnjavajući tematiku o cijeni derivata Domazet se poslužio i grafičkim objašnjenjem:
” Podaci iz grafikona pokazuju da je u junu 2022. u odnosu na decembar 2021. godine cijena nafte povećana za 68,8%, a na Mediteranu cijena dizela za 109,% i benzina za 84,5%, dok je maloprodajna cijena benzina u BiH povećana za 28,5%, a cijena dizela za 49,8%. Dakle, u potpunosti potvrđeno sva obilježja tržišta naftnih derivata i teza da cijene derivata nisu isključivo rezultanta cijena nafte.”
(Radio Sarajevo)