Ova dva zakonska prijedloga dobila su dva negativna mišljenja Ustavnopravne komisije Doma naroda, a poslovničkom odredbom predviđeno je da se u tom slučaju po automatizmu obustavlja dalja zakonska procedura.
Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH bilo je predviđeo da strane sudije u Ustavnom sudu ustupe mjesta domaćim, a Prijedlogom zakona o izmjeni Krivičnog zakona BiH traženo je brisanje odredbe koja se odnosi na pravno sankcionisanje u slučaju neizvršavanja konačnih odluka Ustavnog i Suda BiH.
U raspravi o drugom negativnom mišljenju Komisije, predsjedavajući Kluba srpskih delegata Sredoje Nović rekao je da poštuje strane eksperte, ali da je vrijeme da oni “oslobode BiH svoje pameti i pruže šansu domaćim stručnjacima”.
“Imali smo primjer problematičnih biografija sudija i tužilaca u Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovih problematičnih odluka, kojima se ismijava Evropa”, rekao je Rodić.
Kada je riječ o Prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH, Nović je istakao da nije problem samo jedna odluka koju je ovaj sud donio na štetu naroda Republike Srpske.
“Problem je zašto ne koristimo ono što nam je Ustav dao – da imamo pravo da umjesto onih koji su danas tamo predložimo svoje sudije”, rekao je Nović, ocijenivši da je u pitanju “nepovjerenje prema domaćoj pameti”.
Nović je konstatovao da ovo pitanje nije u sferi prava, nego politike. “Da je sfera prava, danas bi se sigurno mnogo jednostavnije odlučili”, rekao je Nović.
On je otvorio pitanje – ko u BiH može da odlučuje da li je neki zakon usklađen sa pravnim sistemom BiH.
“Jesu li to dva, tri čovjeka u Ustavnopravnoj komisiji koji mogu da na sebe preuzmu odgovornost da odlučuju da je nešto usklađeno sa Ustavom, ali nije sa pravnim sistemom BiH”, zapitao je Nović.
Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić podsjetio je da u Ustavu BiH piše da nakon isteka prvog mandata sudija od pet godina može biti predloženo da se strane sudije zamijene domaćim.
“To je u skladu sa Ustavom, imamo pravo to predložiti”, rekao je Tadić.
On je istakao da jedino što se traži jeste da Ustavni sud BiH bude vraćen u ustavno-pravni sistem BiH.
Srpski delegat Dragutin Rodić objasnio je da je izmjena Krivičnog zakona bila predložena zbog velikog broja odluka Ustavnog suda BiH koje su donesene preglasavanjem.
“Ključna stvar problema je povjerenja u odluke donesene u ovom sudu”, konstatovao je Rodić.
Hrvatski delegat Mario Karamatić založio se za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda i da građani BiH odlučuju šta je ustavno, a šta ne.
Sa odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH saglasan je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak, ali uz zahtjev da to pitanje bude usklađeno sa Ustavom BiH.
Čolak je podržao zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da se formira radno tijelo koje će raditi na ovom pitanju.
Hrvatski delegat Martin Raguž smatra da treba pristupiti promjeni Ustava BiH, kojim je, između ostalog, propisano i entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Predsjedavajući Kluba bošnjačkih delegata Halid Genjac i ovom je prilikom iznio odranije poznato neslaganje bošnjačkih članova Doma naroda sa predloženim zakonima, dok je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Safet Softić konstatovao da za predložene zakone ne postoji politička saglasnost.
Izmjene Krivičnog zakona i usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH inicirali su predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon što je Ustavni sud glasovima bošnjačkih i stranih sudija donio odluku da obilježavanje Dana Republike Srpske 9. januara nije u skladu sa Ustavom.
Procedura za ove zakonske prijedloge prethodno je po istom osnovu okončana i u Predstavnikom domu, koji je tom prilikom usvojio zaključak kojim se predlaže formiranje interresorne radne grupe u kojoj bi bili članovi oba doma i sudije Ustavnog suda BiH, a čiji bi zadatak bio da predloži rješenje kojim bi strane sudije ustupile mjesto domaćim.
Ovaj prijedlog treba da razmatra Zajednički kolegijum Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
(Srna)