Dodik je naveo da je dopuna izjave neophodna i da bi se jasno ukazalo na ustavni poredak kao osnovu suvereniteta BiH, da se apsolutno favorizuje nadležnost institucija kako je predviđeno ustavnim poretkom BiH i da se preciziraju neke nove mjere koje su potrebne da bi bila obuhvaćena kompletna priča o ekonomiji.
“Potrebno je i da se odbaci pozivanje na sporazum o rastu i zapošljavanju, kojeg nije usvojio nijedan zvanični organ, već je produkt nekih nevladinih aktivnosti. Takođe, potrebno je da se precizira i obaveza da se u kasnijoj fazi riješi pitanje ‘Sejdić-Finci”, objasnio je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.
Predsjednik Srpske rekao je da je, u vezi s tim, predložio da se poštuje dogovor od 1. oktobra 2013. godine, kada je usaglašeno da se članovi Predsjedništva BiH biraju direktno, dva sa teritorije FBiH i jedan iz Republike Srpske.
Nagkasivši da nema namjeru da se vraća na početak priče o ovom pitanju, Dodik je podsjetio da je Republika Srpska to riješila, ali da je problem u FBiH gdje nema dogovora.
Prema njegovim riječima, prva sporna stvar u izjavi Predsjdništva BiH je već u prvoj rečenici koja glasi – “Polazeći od izražene volje svih naroda i građana BiH”.
“Nikada niko nije utvrdio volju naroda i građana u vezi sa bilo čim u BiH i gotovo je nemoguće da se poziva na tu volju, jer ona nije izražena nigdje ni kroz referendum, ni kroz bilo koji drugi način. To je suvišna rečenica i može izazvati niz političkih komplikovanih stvari”, konstatovao je Dodik.
On je napomenuo da se u izvornoj izjavi govori o “opredjeljenosti za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH”, ali da se ne navodi na koji se akt poziva.
Dodik je naveo da njegova dopuna podrazumijeva “opredjeljenost za podršku Ustavu BiH i Opštem okvirnom mirovnom sporazumu, odnosno Dejtonskom sporazumu”, te da na osnovu toga nije sporna ni opredjeljenost za suverenitet i teritorijalni integritet.
Predsjednik Srpske je pojasnio da se za prvobitnu formulaciju može postaviti pitanje da je moguće razgovarati i o nekom drugom obliku suvereniteta BiH, te da se zato mora precizirati uloga Ustava i Dejtonskog sporazuma.
On je naveo da i rečenicu koja glasi “Izražavanje svijesti o složenosti društveno-ekonomske situacije u BiH” treba dopuniti sa “Republici Srpskoj, FBiH, kantonima i Brčko distriktu”.
“Kada govorite ovako uopšteno kao što je napisano, onda to može biti razlog da razgovaramo o toj opštoj situiaciji, pa da se uzmu nadležnosti”, upozorio je Dodik i istakao da se u prvobitnoj izjavi nigdje, kada se govori o institucijama vlasti, ne spominje Srpska, FBiH, distrikt Brčko, ni kantoni.
On je naglasio da izjava zadire u nadležnosti i poslove entiteta, te da nigdje nije spomenuto da nešto treba učiniti na nivou zajedničkih institucija i naveo primjer pitanja zaštite domaće proizvodnje koje se rješava na tom nivou, a što je dodao u dopuni izjave.
“Predložio sam da mjera pomoći ugroženom stanovništvu mora da bude diferencirana stopa PDV od koga bi stopa od deset odsto bila niža, a uvela bi se za hranu, lijekove, školski pribor, dječiju odjeću i druge slične stvari, a druga stopa bila bi 22 za sve ostalo što bi uspjelo da kompenzira nedostatak prihoda za smanjenje oporezivanja na nivou od deset odsto”, rekao je Dodik.
On je izjavio da se u prvobitnoj izjavi Predsjedništva BiH poziva na ekonomske i socijalne mjere na bazi sporazuma o rastu i zapošljavanju u BiH, ali da je ovaj sporazum sporan i pokušava se provući “na mala vrata”.
Dodik je ukazao da u agendi za provođenje ovog sporazuma piše da “BiH treba da smanji troškove rada”, iako BiH nije nadležna za troškove rada, već entiteti i kantoni.
“To ne mogu da prihvatim kao osnovu na koju će se pozivati bilo kakva reforma”, rekao je Dodik, navodeći još primjera iz agende koji su neprihvatljivi.
On je predložio eliminaciju ovog sporazuma, jer nije prihvaćen ni od jednog organa iz Srpske i ima skrivene namjere prenosa nadležnosti.
“Ovdje se kompletno preuzima nadležnost iz oblasti – rad i tržište rada, indikatori poslovanja, privatni sektor, javna uprava i reforma javne uprave i socijalna sfera”, upozorio je Dodik.
Prema njegovim riječima, sve ono što se navodi u izjavi navodi se i u izvještaju EU o napretku BiH kao o problemima u BiH – ekonomske reforme, zapošljavanje, reforma javne uprave, vladavina prava i borba protiv korupcije.
“Piše da BiH nije ispunila dluku ‘Sejdić-Finci’, a ne navodi se precizno zbog čega nije ispunjena. Jasno se zna da to nije ispunjeno zato što Bošnjaci i Hrvati nisu uspjeli da riješe međusobni odnos i sada da ne bi njih okrivili kreira se neka nova mapa koja bi trebalo, navodno, da prebaci odgovornost na nekog drugog”, istakao je Dodik, poručivši da će nastaviti i dalje da brani interese Srpske u skladu sa Ustavom.
Predsjednik Srpske je rekao da je potpisivanje izjave prvi korak ka aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što podržava, ali da ima niz drugih poteza nakon kojih bi BiH tek dobila status kandidata.
Komentarišući činjenicu da u izjavi nema ni riječi o odlasku OHR iz BiH, Dodik je rekao da je EU ranije govorila da BiH ne može da se kreće ka Evropi ako ne ukine OHR, ali da toga više nema ni u jednom izvještaju niti zahtjevu.
“Oni misle da OHR ne znači ništa, što nije tačno. OHR postoji formalno i znači. Očigledno da je /Valentin/ Incko doživotni visoki presdtavnik u BiH”, rekao je Dodik i konstatovao da je nemoguće da zemlja sa poluprotektoratom ili protektoratom može da se kreće ka EU i to je bazično protiv principa Unije.
On je naveo da to nije naznačio u dopuni izjave, ali da će i to biti njegov zahtjev.
Na pitanje da li je o izjavi razgovarao sa članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, predsjednik Srpske je rekao da nije, ali da imaju visok stepen razumijevanja o mnogim pitanjima.
“Sva iskustva koja imam u saradnji s njim su pozitivna. Ne znam šta je Čovića rukovodilo da da saglasnost na prvobitnu verziju izjave, niti me zanima. I dalje smatram da Predsjendištvo BiH nije nadležno da bilo šta koncipira na ovaj način i da izjava nije napisana u Predsjedništvu, nego je dostavljena od određenih ljudi iz Evropske komisije u Sarajevu”, naglasio je Dodik.
Dodik je podsjetio da su on, premijer Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i lider SP-a Petar Đokić imali poseban sastanak sa ministrima spoljnih poslova Velike Britanije i NJemačke i da su do detalja podržali njihove prijedloge.