Ni sedma sila nije pošteđena pandemije virusa korona. Novinarima koji su danonoćno na prvoj liniji izvještavanjem o svim događajima, pa tako i o pandemiji, s jedne strane prijete zdravstvene teškoće, s druge ostanak bez posla ili slabo plaćen posao. U ovako teškim okolnostima, dočekali su svoj dan – 3. maj, Svjetski dan slobode medija.
Udruženje novinara Republike Srpske poručuje da su novinari 3. maj ove godine dočekali svakodnevno izloženi zdravstvenom riziku i da se o ovoj žrtvi profesionalaca malo govori, a još manje o mogućim ekonomskim posljedicama po stotine zaposlenih u medijima.
– Mediji se nalaze u jako teškoj materijaloj situaciji, jer je gotovo 80 odsto oglašivača otkazalo svoje kampanje, a znamo da mediji većinom žive od prodaje oglasnog prostora. Mislim da je momenat da Vlada Republike Srpske preduzme mjere i da mjerama ekonomske pomoći obuhvati i medije – kaže Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske.
Posljednje istraživanje pokazuje da su mediji povratili povjerenje javnosti u odnosu na prošlu godinu, ali je to trenutno mala utjeha. Jer zbog ekonomskih teškoća, gušenje slobode medija ovaj put ostaje u drugom planu. Upravo od novinara, koji su i prije krize bili jedna od najslabije plaćenih profesija, očekuje se da danonoćno budu u službi javnog interesa, ne pitajući za platu, dok je zbog vanrednog stanja protok informacija otežan, a pritisak na medije pojačan. Pri tom, zbog pandemije, otežani su i uslovi rada.
Dio zaposlenih u bh medijskoj zajednici već je ostao bez posla. Primjer je redakcija “Oslobođenja”. Mnogima još prijete otkazi, jer su prihodi medijskih kuća pali.
– Očekivani prohodi smanjeni su, primarno zbog otkazivanja reklamnih usluga, za više od 70 odsto. Evidentno je da ni jedan komercijalni medij neće uspjeti da preživi novonastalu situaciju”, navode u Asocijaciji elektronskih medija u BiH.
Mediji spas iz teške situacije vide u finansijskim inekcijama od strane institucija. Udruženje novinara Republike Srpske pozivalo je republičke vlasti da prilikom kreiranja ekonomskih mjera ne zaborave one bez kojih njihov rad ne bi bio vidljiv. Kažu, na izbijanje krize mediji nisu uticali, ali su dali značajan doprinos da se ona umanji.
– Juče nam je predsjednica Željka Cvijanović čestitala Dan medija, međutim, u svojoj čestitci nije spomenula ekonomsku tešku situaciju u kojoj se novinari nalaze. Činjenica je da novinari rade, da rade više nego ikada, ali je isto tako činjenica da je pitanje kome će biti isplaćena plata i u kojem iznosu ukoliko je uopšte bude. Dakle, situacija u medijima je jako teška, a svi znamo ukoliko dođe do gašenja pojedinih medija, ukoliko dođe do otpuštanja radnika, šta će značiti medijska blokada u ovakvoj situaciji kada se pokazalo da su mediji jedina spona između onih mjera koje se donose i građana koji to treba da saznaju. Na ovaj dan ne možemo toliko ni pričati o određenim pritiscima na medije, gušenje slobode medijima, jer ono što najviše guši medije u ovo vrijeme je ekonomska kriza, jer su ovim pogođeni svi mediji, ako izuzmemo javne servise koji se finansiraju od RTV pretplate, mada je pitanje kakva je naplata pretplate u protekla dva mjeseca – kaže Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske.
U Uduženju bh novinari smatraju da treba posegnuti za fondovima koji već postoje, jer Regulatorna agencija za komunikacije BiH svake godine ima višak prihoda, a ta cifra doseže i do 16 miliona maraka godišnje. Bh novinari kažu da je trenutno iz tog izvora na raspolaganju šest miliona KM i da taj novac treba usmjeriti u fond za hitnu podšku medijima.
(TV K3)