I u Njemačkoj se potvrđuje da silaskom sa scene izuzetno jakog lidera stranke, i sama stranka silazi sa vodeće scene
Opšti izbori u SR Njemačkoj održavaju se 26.septembra ove godine. Za svoje mjesto u saveznom i pokrajinskim parlamentima boriće se 47 stranaka dok će se za prvu političku ličnost, saveznog kancelara, na ovim izborima, ukrstiti koplja tri političara iz vodećih njemačkih stranaka: Armin Laschet ispred koalicije CDU-CSU, Olaf Scholz (Šolc) ispred SPD-a i Analena Baerbock (Berbok) ispred stranke Zelenih.
Kakvo je trenutno stanje i raspoloženje među njemačkim glasačima i kakav se rezultat može očekivati?
Ako bi se u najkraćim crtama mogla da okarakteriše trenutna situacija, raspoloženje među biračima, rezultati najnovijih anketa i predviđanja političkih analitičara, vrlo lako, po vladajuću koaliciju CDU-CSU, krajnji rezultat na izborima bi se mogao realiziovati u skladu sa našom narodnom izrekom:
“Od gotovog- veresija“. Zbog čega je to moguće?
Njemački izborni sistem je tako koncipiran da kroz opšte parlamentarne izbore, automatski bira i kancelara, predsjednika Savezne vlade, najmoćniju političku ličnost u cjelokupnom političkom sistemu ove zemlje. Angela Merkel, u dosadašnja četiri mandata predstavljala je jednu od najmoćnijih političkih figura u dosadašnjoj istoriji modernog njemačkog demokratskog društva. Ovogodišnji izbori su zapravo izbor za njenog nasljednika.
Kandidat koalicije CDU- CSU Armin Lašet, kako vrijeme odmiče sve više gubi popularnost među njemačkim biračima. Ako je u samom početku oficijelne izborne trke imao određenu prednost nad ostalim kandidatima, najnovija istraživanja pokazuju da mu šanse svakim danom postaju manje i na osnovu toga već se ozbiljno upalilo crveno svjetlo i zabrinutost u ovoj koaliciji, ali da li je već prekasno?
Iako zvuči bizarno, na osjetan pad podrške uticao je i momenat prilikom nedavne velike poplave, upravo u regionu njegove pokrajine kada je u momentu posjete nekim poplavljenim mjestima imao osmjeh na licu, što je inače i njegov stalni izraz lica ali publika je prokomentarisala kao isuviše neozbiljan i neodgovoran gest.
Iako se nalazi na čelu jedne od najrazvijenih njemačkih pokrajina, Nordreheinwestfalien, Armin Laschet je još od samog početka tj. kandidovanja za to mjesto u svojoj stranci, a kasnije i koaliciji imao velikih problema.
Prvo je vrlo tijesno dobio povjerenje u svojoj CDU stranci da preuzme dužnost predsjednika stranke, nakon turbulentnih dešavanja u preuzimanju stranke. Raspoloženje među članovima stranke kao i rukovodećim organima, nije mu mnogo išlo u prilog ali je presudnu prevagu donijela podrška Angele Merkel.
Ništa manje problema nije imao ni kada se trebao predložiti nosliac koalicije CDU i CSU stranaka.
Iako je lider bavarske stranke CSU Markus Soder, prema svim anketama, čak i na saveznom nivou imao imao najveću podršku, da bude lider koalicije, na kraju, uz gotovo dramatično dešavanje, Soder je veoma misteriozno odustao od dalje kandidature i to mjesto prepustio Lašetu. Ovim razvojem događaj posebno su bili razočarani i bijesni članovi CSU stranke, koji već tada najavili neposlušnost, odnosno uskraćivanje rada na terenu za Lašeta kao zajedničkog kandidata.
„Takvim razvojem događaja, potvrdilo se mišljenje, da je prosto nemoguća misija, da političar iz Bayerna bude kancelar Njemačke. Do sada se to nikada nije desilo. Ovaj put takav scenario, mogao bi da znači i gubitak vlasti za samu CDU na saveznom nivou, ali i veliki politički kredit vodećem bavarskom političaru Markusu Soderu u narednim izborima kroz 4 godine.“
Veoma interesantno bilo je i kod jedine dame u ovom trilingu kancelarskih kandidata. Još prije nekoliko mjeseci, prve ankete su ukazivle čak da bi mjesto kancelara mogla ponovo da zaposjedne jedna žena, ovaj put iz redova stranke Zelenih. Analena Barebok je za kratko vrijeme osvojila simpatije posebno lijevog spektra glasača, a težinu njenoj kandidaturi davao je i veoma dobar odnos kancelarke Aagele Merkel.
Ipak, to početno ushićenje i oduševljenje u njenoj stranci, nije trajalo dugo, pošto su mediji upjeli da otkriju i plasiraju informacije o lažiranju i predstavljanju nekih neistinitih detalja u njenom oficijelnom CV kao i određenim plagijatima u njenoj knjizi.
Za razliku od zemalja sa prostora Zapadnog Balkana, gdje sumnjive diplome, biografije kao i plagijati doktorskih i drugih naučnih radova, predstvaljaju normalnu pojavu, tj. put za ostvarivanje cilja, u njemačkom društvu to je definitivno nemoguća misija.
Na trećoj strani, kandidat SPD, koji u sadašnjoj saveznoj vladi obavlja dužnost minsitra finansija, Olaf Scholz, bio je kandidat kome su davali najmanje šanse za mjesto kancelara.
„Ono što je za kandidata SPD, Olafa Scholza predstavlja najveći problem jeste svakako činjenica, da u izbornu trku ulazi iz stranke, koja je u prethodna dva mandata bila dio velike koalicije sa CDU-CSU i samim tim, preostaje mu veoma malo manevarskog prostora da kritikuje tu istu vladu čiji je i sam član. Osim toga, Olaf Scholz, ni u krugu svoje stranke, nije bio u prethodnoj deceniji, politička ličnost koja se profilisala kao vodeći lider. Međutim, za ovog kandidata, kako trenutne stvari stoje, u odnosu na stanje od prije nekoliko mjeseci prema najnovijim anketama, važi opet jedna naša izreka: „ Ko bi dole, sad je gore.“
Prema najnovijim istraživanjima i anketma, ako bi se izbori održali sada u nedjelju 12. septembra, SPD bi osvojila najviše glasova, a Olaf Scholz bi bio upravo novi kancelar.
Prema najnovijoj anketi Alensbach Instituta, SPD bilježi rast popularnosti i trenutno bi za ovu stranku glasalo 27% procenta, što je rast od 3 procenta u odnosu na zadnju anketu, dok rejting koalicije CDU-CSU bilježi pad i trenutno iznosi 25 %.
Zeleni bi osvojili 15,5 %, dok desno orjentisana AFD 11,1% a republikanci FDP 9,5%
Imajući u vodu da je u praksi do sada već funkcionisala koaliciona vlada SPD i Zelenih, a nju je najavio i sam Scholz, to znači da bi njihov savez i snaga, bila nedokučiva za moguću koaliciju CDU-CSU sa tradicionalnim saveznikom FDP.
Jedno je izvjesno da sa AFD niko ne želi u koaliciju, dok koaliciju sa krajnjom ljevicom „Linke“, ovih dana indirektno podržava i sam SPD-ov kandiodat Olaf Scholz, što je posebno razbjesnilo Angelu Merkel, u utorak, za njenom posljednjem pojavljivanju i govoru u njemačkom Bundestagu.
Jedna od osnovnih zamjerki ukupnog biračkog tijela prema kandidatu CDU-CSU Lašetu jeste nedostatak kvaliteta za poziciju vodeće snage u političkom životu Njemačke, samo 8% ispitanih dalo mu je podršku, dok je SPD ovom kandidatu Olafu Scholzu pripalo čak 30% podrške po ovom pitanju.
Da li će silazak sa njemačke političke scene Angele Markel, zapravo značiti i gubitak vlasti za njenu CDU i sestrinsku koalicinu CSU stranku, vrlo je mogući scenario.
Kakav god bude ishod na kraju izborne noći 26.09.2021, ništa se dramatično neće promjeniti niti u untrašnjoj politici, a posebno u spoljnom političkom djelovanjuu, jer za razliku mnogobrojnih neizgrađenih demokratskih društava gdje gubitak vlasti, za do tada vladajuće stranke znači katastrofu, u slučaju SR Njemačke, već decenijama, promjena vlasti predstavlja sasvim normalnu političku pojavu, poslije koje država i društvo nastavljaju normalno da funkcionišu.
Vlastimir Vidić, Minhen
Diplomirani politikolog za međunarodne odnose