– Rusija smatra da je stav Srbije zakonit i pravedan i pridaje ovom pitanju veoma veliki značaj. Rusija će podržavati Srbiju u onome što Beograd smatra neophodnim za odbranu svojih nacionalnih interesa, kazao je Čepurin.
On je rekao da se Rusija nikako se ne slaže sa strategijom vršenja pritiska na Srbiju preko UNESKO-a, u okviru dijaloga Beograda i Prištine.
Ruski ambasador je ocijenio da pitanje članstva Kosova u UNESKO-u nije jednosmisleno, jer direktno zadire u ingerencije Rezolucije 1244 i bukvalno krši ovu rezoluciju, koju su 1999. godine usvojili svi članovi Savjeta bezbjednosti UN i koja predstavlja pravni osnov.
– Kada govorimo o eventualnom članstvu Kosova u UNESKO-u mi govorimo o pokušajima da se ispolitizuje ova međunarodna struktura. U obrazloženju svog stava podrške Srbiji, Rusija polazi od toga da u skladu sa Rezolucijom 1244 Kosovo nije nezavisna država. Niko nije ukinuo ovu rezoluciju i ona ostaje na snazi u svojstvu obavezujućeg pravnog osnova kosovskog regulisanja, naveo je ruski diplomata .
Čepurin je istakao da ta rezolucija, pored ostalog, predviđa funkcionisanje privremenih organa samouprave na Kosovu pod kontolom tamošnjih međunarodnih predstavnika, saradnja sa kosovsko-albanskim strukturama prema neophodnosti mora da se obavlja preko misije UN, odnosno UNMIK-a.
– Ove strukture su važan pravni okvir za sve što se dešava u toj pokrajini. Kao drugo, sjednice SB UN o Kosovu redovno se održavaju svakih pola godine, posljednji put u avgustu. Ove sjednice pokazuju da je situacija na ovoj teritoriji daleko od stabilnosti i mora da ostane pod pažljivom međunarodnom kontrolom, naglasio je ambasador Rusije.
Pored toga, a to je prema njegovim riječima važno upravo u kontekstu UNESKO-a, Kosovo je poznato i izdvaja se po sistematskom uništavanju srpskih kulturnih, istorijskih i vjerskih spomenika na ovoj teritoriji.
– Važno je reći da se to dešavalo uz gledanje kroz prste zvaničnih vlasti u Prištini. Prijem Kosova u UNESKO je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 i preuranjen je. Pokrajina Kosovo i Metohija, koja je pod upravom UN, ne može da se smatra kao pravno subjektna država i zato ne može da traži članstvo u međunarodnoj organizaciji�, smatra Čepurin.
On je istakao da mu se dopada puni slovensko-srpsko grčki naziv Kosovo i Metohija, jer odražava istorijsku suštinu regiona, a prevodi se kao manastirsko crkvena zemlja.
– Takođe, veoma je važno istaći da su ovi pokušaji da se Kosovo progura u UNESKO u skladu sa zahtjevom Albanije, u suprotnosti sa osnovnim načelima te organizacije. Oni vode do politizacije ove vodeće humanitarne organizacije i narušavaju kulturu donošenja odluka konsenzusom, rekao je Čepurin.
Ruski ambasador je naveo da to može da predstavlja presedan nametanja trenutnih političkih interesa užurbanim glasanjem, a takvi trenutni politički interesi vode do donošenja odluka pod pritiskom bilo kojih svakodnevnih političkih rješenja, dok bi takvi koraci značajno potkopali ugled UNESKO-a, a članstvo Kosova bi podrivalo temeljna načela organizacije, koja je glavna u svijetu u sferi kulture.
– Postoje određene šanse za sprječavanje ove nepravedne odluke. Srbija i njeni prijatelji aktivno rade na tome. Za prijem Kosova u članstvo potrebno je dvije trećine glasova učesnika Generalne konferencije i to je dobro poznato u Srbiji. Važno je znati da se računaju samo glasovi onih koji budu glasali za albanski prijedlog ili protiv njega, dok se ne računaju uzdržani i oni koji nisu učestvovali u glasanju, ocijenio je Čepurin.
Ruski diplomata rekao je da je za Srbiju važno da umanji broj onih koji bi glasali za albanski prijedlog i da poveća broj onih koji bi glasali protiv, podsjećajući da u okviru nedavnog glasanja u Izvršnom savjetu UNESKO-a, suprotno očekivanjima, de fakto većina nije prihvatila zahtjev Albanije za prijem Kosova.
– U ovoj dramatičnoj situaciji 31 država od 48 na ovaj ili onaj način nisu podržali prijedlog da se ovo pitanje uvrsti u agendu Generalne konferencije. Sa naše tačke gledišta određene šanse za blokiranje kosovske kandidature pruža i varijanta koju je ponudio Beograd. Prema ovom prijedlogu donošenje odluke moglo bi da bude odloženo, objasnio je Čepurin, dodajući da je za to potrebna prosta većina glasova prisutnih zemalja.
Prema njegovim riječima, potrebno je uzeti u obzir da više zemalja, uz pritisak koji se vrši na njih, preferiraju da ne zauzimaju jasan stav po ovom ispolitiziranom pitanju.
– Oni razumiju da bi glasanjem za albanski prijedlog nanijeli značajnu štetu svojim bilateralnim odnosima sa Srbijom, a to je od posebne važnosti ne samo za daleke zemlje, nego i za zemlje u susjedstvu Srbije, čije je stanovništvo često prijateljski nastrojeno prema Srbima sa velikim interesovanjem za život u miru i saradnji. Kada bi preci ovih naroda saznali kako glasaju vlasti njihovih zemalja, prevrtali bi se u grobu, zaključio je Čepurin.
(Tanjug)