Žetva pšenice na semberskim poljima privodi se kraju. Prosječni prinosi hljebnog zrna zasejanog na 13.700 hektara su pet tona po hektaru. Na parcelama na kojima je sjetva obavljena na vrijeme i primijenjene sve agrotehničke mjere poljoprivrednici bilježe i duplo veće prinose.
Ratari su zadovoljni i kvalitetom ovogodišnjeg roda. Brine ih otkupna cijena od 30 pfeniga po kilogramu, pa će oni poljoprivrednici koji imaju uslove ovogodišnji rod skladištiti i čekati povoljniju cijenu.
Silosi će ovog ljeta biti puni. Pšenica se izborila sa sušnom zimom i proljećem, a potom i velikim padavinama u periodu nalivanja zrna. Samo u maju i junu palo je 200 litara kiše.
Kakva je godina, dobro je
Ratari su zadovoljni i kvalitetom, vlagom koja je iznosila od 11,5 do 14,5 odsto i hektolitarskom masom zrna od 80 do 82, zbog čega se od ovršenog zrna može očekivati veći prinos brašna.
-Kakva je godina i u kakvim uslovima se radilo, dobro je – kaže Pantelija Cako Jovanović iz Međaša.
Iako im vrijeme nije išlo naruku, kaže da su primijenili sve što su morali kako bi i pšenicu zaštitili od fuzarije i leme.
-U odnosu na prethodne tri godine, imamo i prinos i kvalitet – kaže ovaj poljoprivrednik.
Na PD “Semberija” prvi put su istovremeno žnjeli uljanu repicu na 270 hektara i pšenicu na 820 hektara. Žetva je obavljena u optimalnom roku, jer je angažovana sva raspoloživa mehanizacija.
I na ovom poljoprivrednom dobru zadovoljni su prinosom i kvalitetom ovogodišnjeg hljebnog žita.
Cijenom od 30 pfeniga koju nude otkupljivači proizvođači nisu zadovoljni.
-Bar deset pfeniga da daju više, da pokrijemo troškove proizvodnje. A preživećemo. Preživjeli smo sa 20 maraka, sa 300 kila odnosno tri tone po hektaru, pa preživjećemo i sada kada imamo sedam tona – kaže Jovanović.
Cijena koja je za proizvođače mala za otkupljivače je realna. Formira je, kažu, okruženje.
Pšenica zdrava
Dobri i kvalitetni prinosi rezultat su visokog nivoa primijenjene agrotehnike i povoljnim uslovima za žetvu, ocjenjuju i u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Dr Dragan Zarić kaže da ove godine nije bilo ni pritužbi otkupljivača na zdravstveno stanje pšenice, jer je većina proizvođača odradila tretman protiv fuzarioza u fazi cvjetanja u mjesecu maju.
Dodaje i da su zadovoljavajući hektolitarska težina, sadržaj protein i glutena. -Ogromne količine padavine destruktivno utiču na kvalitet, posebno ako su sorte lošije. Na sreću, budući da su zasijane sorte pšenice otporne na polijeganje, izdržale su veliku količinu padavina – kaže dr Zarić.
Podsticaj za proizvodnju pšenice za 2020. godinu bio je 300, umesto dosadašnjih 200 maraka po hektaru, uz uslov da je zasijana deklarisana pšenica, a da su poljoprivrednici ispunili poreske obaveze i zasijali najmanje jedan i po hektar.
Kako okruženje kaže
Zoran Stojanović iz Mlina “Stojanović” u Ruhotini podsjeća da u zemljama okruženja i Evropskoj uniji čak cijena pada, jer se u žetvu ušlo sa velikim količinama stare pšenice.
-U Srbiji su namjeravali da ponude 18 dinara, a čujem da već otkupljuju sa 16 dinara. Svih ovih godina okruženje je formiralo cijenu, tako da ne možemo mi izlaziti ni sa manjom, ni sa većom cijenom od realne. A ja neću mijenjati ponudu – kaže mlinar.
Izvor: srpskainfo