U Bjelovcu kod Bratunca danas je obilježena godišnjica i služen parastos za 109 srpskih civila i vojnika iz ovog sela, od kojih je 68 ubijeno na današnji dan 1992. godine.
Rodbina i predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata položili su cvijeće kod spomen-ploče i prislužili svijeće.
Tog, 14. decembra 1992. godine selo Bjelovac na obali Drine do temelja je spaljeno, a 68 mještana je ubijeno. U dvorištu porodičnog imanja pripadnici tzv. Armije RBiH iz Srebrenice ubili su dvije kćeri Slavke Matić.
– Ubijali su sve što su stizali – i ženu i djecu… Došli su meni na vrata i pobili moju porodicu – priča s bolom Slavka.
Za samo nekoliko sati ubijeno je 68 mještana. Najmlađa žrtva bio je petnaestogodišnji dječak Čedo Miladinović, a ubijeni su i godinu stariji Slobodan Petrović, te sedamnaestogodišnji Milenko Vučetić.
Predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunca Radojka Filipović, kojoj su na današnji dan prije 28 godina poginuli suprug Dragan i svekar Dragoljub, kaže da zločin u Bjelovcu ima sve elemente genocida jer su muslimani ubijali sve redom, djecu, žene i starce, a srpsku imovinu su uništavali da bi potpuno zatrli tragove srpskog postojanja na ovom prostoru.
Iz Organizacije porodica poginulih ističu da je apsurdno da u Tužilaštvu BiH uopšte ne postoji predmet u vezi sa zločinom u Bjelovcu počinjenom prije 28 godina.
Filipovićeva kaže da to govori da pravosuđe BiH svjesno čeka da svjedoci i počinioci zločina pomru i da po ustaljenoj praksi, kada su u pitanju suđenja počiniocima zločina nad Srbima, Sud BiH kaže da je istraga ili suđenje obustavljeno zbog nedostatka dokaza ili zbog smrti osumnjičenog te da na taj način pravosuđe čini zločin prema srpskim žrtvama.
Najstarija žrtva bjelovačkog masakra bila je starica Zlata Jovanović sa 87 godina, a nestala starica Božana Ostojić, ni nakon dvadeset osam godina, još nije pronađena.
(RTRS)