BiH u dugovima a u Centralnoj banci »zarobljeno« 600 miliona KM

October 22, 2015, 7:54 am

Novac se sakupljao godinama od kamata koje BiH dobija po osnovu osam milijardi deviznih rezervi koje čuva u vodećim evropskim bankama. Milioni godinama ne služe ničemu zbog svađe političkih elita oko njegove namjene i raspodjele. U opticaju su dvije potpuno oprečne „koncepcije“:

U Savezu za promjene nakon što su njihovi kadrovi ušli u upravni odbor Centralne banke, tvrde da novac žele usmjeriti u privredu Srpske.

“Trenutno se na nivou Savjeta ministara radi na modelu. Ono što znamo sasvim sigurno je da je suvišno zaista da taj novac ostane zarobljen jer je potreban ekonomiji i privredi. Mi nećemo dozvoliti da taj novac ide na krpljenje budžetskih rupa”, rekla je Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu PS BiH.

Pandurevićeva tvrdi da srpski ministri u Sarajevu, aktivno pregovaraju sa privrednim komorama i investitorima, kako novac da usmjere u privredu Srpske, a da ga entitetska Vlada ne stavi pod svoje. U Vladi tvrde da trećina novca pripada Srpskoj, a ministar finansija optužuje Savez za promjene da želi prenijeti nadležnost i napraviti državno ministarstvo privrede. I ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić kaže da Srpska ima spremne projekte i da zna kako će utrošiti novac koji joj pripada.

“Vlada nije razmatrala model na koji bi način ova sredstva mogla da budu prenesena i na koji račun.

Smatram da ova sredstva treba da pripadnu entitetima, pripadajući dio Republici Srpskoj a mi imamo razvijene projekte koji bi prije svega, a ja se za to zalažem, bili usmjereni za razvoj RS”, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.

Koja god koncepcija zaživi ekonomisti ne vjeruju mnogo političkim pričama. Sumnjaju da će novac završiti u privrednim tokovima.

“Ja mislim da ne treba posebno elaborirati koliko je Bosna i Hercegovina kapacitetna da tih 600 miliona investira bilo gdje i u bilo šta dok je u pitanju pokriće budžetskih troškova. Tako da ako objektivno sagledamo situaciju mislim da će to ipak završiti u javnoj potrošnji”, rekao je ekonomski analitičar Goran Radivojac.

A kada ne bi završilo u javnoj potrošnji stotine miliona maraka koje leže mogle bi da budu utrošene i na velike infrastrukturne projekte poput ulaganja u autoputeve ili aerodrome za koje sada plaćamo kredite s kamatom. Kako bismo te iste kredite mogli da platimo međunarodnim kreditorima udariće se, ako se usvoji prijedlog entitetskih premijera, dodatno na džepove vozača povećanjem akciza.

 

Atv

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *