Naime, ovakav scenarij praktično je izvjestan, budući da nam iz slovenačke prijestolnice pristižu signali o mogućnosti usvajanja zakona koji bi zabranjivao isticanje fašističkih simbola.
Navodno, iz sjedišta EU u Briselu sve su rezigniranijii slovenačkim toleriranjem ustaštva koje je posljednjih godina od strane posjetilaca Blajburga (austrijske pokrajine Koruška, koja graniči sa Slovenijom) kulminiralo, te su pritisci na zvaničnu Ljubljanu postali već toliko ozbiljni da bi Parlament Slovenije vrlo brzo mogao da izglasa jedan ovakav zakon.
Iz perspektive BiH, takav zakon je više nego potreban, no prethodna iskustva nam govore da je nerealno očekivati da bi prošao i jedan ovakav.
O tome govori i Momčilo Novaković, poslanika NDP-a u Predstavničkom domu BiH, koji zaključuje da bi svakoj zemlji trebao jedan ovakav zakon, ali…
“Dolazimo do ključnog problema, a to je da ono što jedni smatraju da je fašizam, drugi smatraju da nije, a najsvježiji primjer je u vezi sa ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’. Dakle, prvo to treba da se definiše, a onda bi zakon lako bio donesen”, kaže Novaković.
Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA, kaže da pozdravlja ovu inicijativu, navodeći da je u BiH specifična situacija jer fašizam nije pobijeđen.
“U BiH ne samo da imamo isticanje fašističkih simbola, nego i fašističko djelovanje. Iako snažno podržavam takav jedan zakon, skeptičan sam da ga je moguće provesti u BiH”, kaže Mehmedović.
Saša Magazinović, poslanik SDP-a, ističe da je jedan ovakav zakon “nasušna potreba”, navodeći da je i antifašizam temeljni postulat na kojem počiva EU.
“Dakle, svi oni koji sebe smatraju zagovornicima EU, nositeljima evropskih vrijednosti, logično bi bilo da prihvate ovakav jedan zakon, kada već dobro kasnimo u svim drugim evropskim procesima”, ističe Magazinović.
Ljilja Zovko, delegat HDZ-a u Domu naroda BiH, ističe kako svi mi dobro znamo da je fašizam zlo, ali i kako je neophodno sučeljavanje sa događajima iz prošlosti na svim stranama.
“U parlamentu se uvijek izgubimo kada najprije treba da definišemo šta je to fašizam. Jako teško ćemo to uspjeti u ovakvoj BiH”, ističe Zovko.
Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže kako je u BiH formiran vrlo čudan stav prema isticanju fašističkih obilježja, distanciranju prema genocidu i odnosu prema zločinima.
“Dugo nam je trebalo da počnemo naglašavati antifašistički karakter kao baštinu prethodne države. Istovremeno, neke političke opcije naglašavaju i rehabilituju i četnike i ustaše; rekla bih da imamo šizofren odnos prema antifašističkoj tradiciji. Ona se zloupotrebljava u političke svrhe i njome se manipuliše”, zaključuje Topićeva.
Nezavisne novine