Jedna od sobnih biljaka koje nikad ne izlaze iz mode svakako je afrička ljubičica, među botaničarima poznata kao Saintpaulia ionantha. Lako razmnožavanje, česta cvjetanja i bezbroj varijacija boja i punoće cvijeta učinili su je najčešće uzgajanom vrstom u domovima.
Nazvana po baronu
Afričke ljubičice prirodno rastu u Tanzaniji, jugoistočnoj Keniji i istočnoj tropskoj Africi. Nazvana je prema baronu Volteru fon Sent Polu, okružnom komesaru provincije Tanga, koji je 1892. godine otkrio divlju afričku ljubičicu u Tanganjiki, današnjoj Tanzaniji.
Samo godinu dana kasnije prvi je put i naučno opisana. Naime, baron je prikupio sjeme biljke i poslao ga ocu koji je živio u Njemačkoj i amaterski se bavio botanikom. Tako je ova cvjetnica ušla u plemićke evropske domove, a iz njih se proširila svijetom.
Osnovne karakteristike
Biljka ima visinu do 15 centimetara. Okrugli do ovalni listovi, dugi do osam centimetara, raspoređeni su u prizemnu rozetu na peteljkama dugim do 10 centimetara. Sakupljeni u cvat, pojedinačni cvjetovi imaju promjer dva do tri centimetra. Divlje vrste mogu imati ljubičaste, purpurne, blijedoplave ili bijele cvjetove.
Temperatura
Afrička ljubičica voli stabilnu sobnu temperaturu u rasponu 18 do 24 stepena. Posebno je osjetljiva na nagla zahlađenja. Toliko je osjetljiva da će kapljice hladne vode, usljed promjena na nivou ćelijskih organela, prouzrokovati svijetle mrlje na listovima. S druge strane, tuširanje vodom sobne temperature ili blago toplijom (u toplom prostoru) ne bi trebalo da ostavi posljedice na zdravlje biljke.
Zalijevanje i prihrana
Pravilo za zalijevanje afričkih ljubičica kaže: uvijek vlažno, nikad mokro. Zalijevajte mlakom ili vodom sobne temperature, najbolje u tanjirić ispod saksije. Kada supstrat potegne vode koliko može, izlijte višak iz tanjirića.
Ljubičicu prihranite gnojivom za kućne cvjetnice od proljeća do jeseni, prema uputstvima na pakovanju – pretežno jednom sedmično.
Razmnožavanje
U kućnim uslovima afričku ljubičicu možete razmnožavati lisnim reznicama koje zakorijenite u čaši s vodom, ili još bolje sadnjom u male saksije. U tom slučaju skalpelom prerežite peteljku tri do četiri cm ispod lista. Zabodite je (sve do lista) u rastresiti supstrat, a zatim ispod saksije postavite tanjirić u koji ćete nasuti vodu. Zatim saksiju postavite na svijetlo i toplo mjesto, održavajte vlagu i čekajte da iz zemlje “krenu” mlade biljčice.
Izvor: Nezavisne novine