Poznato je da priroda nudi čitav niz sjajnih ljekovitih “pripravaka”, a posebno mjesto u ovo vrijeme pripada adaptogenima koji mogu pomoći u lakšem prevazilaženju stresnog razdoblja i puno bržem oporavku.
Pojam “adaptogen” pojavljuje se tek sredinom 20. vijeka, dok je aktivnije u upotrebi u zadnjih 15 godina.
Mnoge biljke mogu se pohvaliti ljekovitim ili stimulativnim djelovanjem na ljudsko tijelo, no svega njih nekoliko može se nazvati adaptogenima. Ključ razumijevanja zašto su neke biljke adaptogeni, a druge nisu, jeste u tome kako one djeluju na tijelo, a to je postizanje homeostaze ili stanja ravnoteže u tijelu. Oni, naime, utiču na endokrini i nervni sistem putem osi hipotalamus – hipofiza – adrenalna (nadbubrežna) žlijezda te regulacijom ključnih medijatora reakcije na stres. Ovo jedinstveno djelovanje čini adaptogene novom klasom prirodnih metaboličkih regulatora.
Prvi koji je upotrijebio tu riječ je naučnik N.V. Lazarev, kada je bio začuđen djelovanjem novog prirodnog spoja, koji je povećavao otpornost organizma na stresne uticaje.
Definicija riječi “adaptogen” podrazumijeva nekoliko stvari:
– adaptogen povećava otpornost organizma na širok spektar “neprijateljskih” stanja organizma, u što spadaju fizički, hemijski ili biološki faktori;
– adaptogen ima ulogu normalizacije organizma, odnosno ispravljanja poremećaja uzrokovanih stresnim stanjima;
– adaptogen mora imati neštetno djelovanje na organizam (ako se uzima u propisanom obliku i propisanim dozama), bez obzira na to što djeluje na širok spektar poremećaja.
Iza svih ovih definicija stoji grupa biljaka koja je, ukratko, zadužena za normalizaciju rada organizma nakon stresnih stanja ili prevenciju da do tih stanja uopšte ne dođe.
Iako svi adaptogeni ispunjavaju navedena tri uslova i djeluju preko istih tjelesnih sistema, oni i dalje imaju jedinstvena svojstva i dodatnu specifičnu upotrebu, stoga je adaptogene dobro kombinovati.
Sam naziv adaptogen proizašao je iz karakteristike tih biljaka da jačaju našu otpornost, odnosno prilagođavanje na sve oblike stresa, bilo da je riječ o fizičkom umoru, tjeskobi ili emocionalnoj traumi. Adaptogenom se često nazivaju i biljke koje to nisu. No, adaptogene biljke čija su svojstva dobro istražena i dokazana svakako su:
ašvaganda (Withania somnifera)
kordiceps (Cordyceps sinensis)
opnasti kozlinac (Astragalus membranaceus)
sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus)
sveti bosiljak (Ocimum sanctum)
ginseng (Panax ginseng)
sladić (Glycyrrhiza glabra)
rodiola (Rhodiola rosea)
šisandra (Scisandra chinensis)
Saveznici u energetskom uzletu:
Adaptogeni polako, ali sigurno i efikasno vraćaju tijelo u ravnotežu te ih je moguće konzumirati duže vrijeme kako bi se smanjio umor, povećala energija, regulisali hormonski disbalansi, ojačala otpornost i vitalnost te poboljšalo opšte stanje organizma. Stoga kvalitetni dodaci prehrani koji sadrže optimalne kombinacije adaptogenih biljaka mogu biti odličan saveznik u svladavanju nedostatka energije.
Naravno, nijedan adaptogen nije zamjena za zdrav način života. Dovoljno kvalitetnog sna, zdrava prehrana, redovna fizička aktivnost, tehnike za smanjenje stresa i izbor zdravog načina života osnova su dobrog funkcionisanja tijela, a adaptogeni u tome samo mogu biti podrška te pomoći da svakodnevno funkcionišemo na najbolji mogući način.
Za smanjenje umora, iscrpljenosti i stresa isprobajte izvrstan, u potpunosti prirodan dodatak prehrani s idealnom kombinacijom dokazano efikasnih adaptogena.
Nezavisne novine