“Rječnik bosanskog jezika” pun pogrdnih izraza na račun srpskog naroda

October 20, 2015, 6:06 pm

Tako je sa “Školskim rječnikom bosanskog jezika” autora Dževada Јahića koji obiluje nizom skandaloznih tumačenja sa pogrdnim izrazima i objašnjenjima na račun srpskog naroda.

Đikan je, po Јahićevom rječniku, seljačina i neotesan mladić, obično naziv za pravoslavca brđanina, čobanina, a pežorativno za bosanskog pravoslavca četničkog porijekla, koji je genetski četnik. Uz četnikušu kao pripadnicu srpske vojske, preko primjera kako su četnici granatirali čitavu Bosnu mučki i zločinački, do izraza balvangrad kao pežorativnog za naselja kao što su Sokolac, Han Pijesak, Pale i balvangradski za mentalitet sirov, dinarski, uglavnom pravoslavni ruralni u Bosni – za autora ništa sporno.

Autor kaže “jedno je poimanje, shvatanje istočnobosanskog čovjeka o tome, a drugo moje shvatanje, ja ne prenosim znači riječi svoje, nego prenosim riječi koje su u bosanskom jeziku, koje žive”.

Rječnik koji je napravio Јahić i u kome se iznosi jezik mržnje pravi je primjer svih mogućih rječnika koji su svojevremno zabranjivani, ističu srpski lingvisti.

Lingvista Miloš Kovačević kaže da iz toga proističe da sam rječnik odražava stanje duha unutar same bosnistike, kao filologije u odnosu na srpski narod.

– Mislim da su takvi rječnici najbolji pokazatelj koji ciljevi stoje iza onoga što se naziva “bosanski jezik” i zbog čega Republika Srpska nikako ne može prihvatiti bosanski jezik – ističe Kovačević.

Ne vidi Јahić nigdje pogrdne riječi, jezik mržnje, a sasvim mu je u redu da u rječniku nema termina ustaša, ali ima četnik, ne kao pripadnik pokreta, već, kako navodi, srpske vojske koja je kroz istoriju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom.

– To je sasvim u redu, to je jasno, to je istorijski utemeljeno i to je blago rečeno, nisam ja izmislio ništa, nego ono što postoji u nauci, što je jasno kao dan – obrazlaže Јahić.

Ovaj rječnik nije uvršten u obaveznu školsku literaturu, a u kojoj mjeri se koristi i preporučuje učenicima u Federaciji BiH – teško je reći.

Esma Sarajlić, stručni savjetnik u Prosvjetno-pedagoškom zavodu Kantona Sarajevo, kaže da je taj rječnik “nešto kao  literatura koja nije obavezna u školama” te da se nalazi na tržištu i “nastavnici se služe literaturom u svrhu edukacije…prema potrebi…tako je kod nas u Kantonu Sarajevo”.

Korišćenje ovakvog rječnika koji obiluje pogrdnim izrazima i objašnjenjima na račun srpskog naroda razvija mržnju prema Srbima naišlo je na oštru osudu Ministarstva prosvjete Republike Srpske.

Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, kaže da je to neprihvatljivo i da taj rječnik treba što prije treba ukloniti iz nastave.

– Zbog toga ćemo hitno tražiti od federalnog ministarstva, ali i od kantonalnih ministarstava, da se ovaj rječnik povuče iz nastave – naglasio je ministar.

Predstavnici entitetskih ministarstava još prije desetak godina dogovorili su se da će iz literature izbaciti uvredljive sadržaje, što je Republika Srpska i učinila.

RTRS

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *