Terapeuti upozoravaju na anksioznost: Kada je vrijeme da tražite pomoć?

May 11, 2019, 7:11 am

Anksiozni poremećaj je mnogo češći nego što možemo da zamislimo i pogađa više od 40 miliona ljudi na svijetu.

Anksioznost je osjećaj intenzivnog straha, brige ili ogromne zabrinutosti zbog nečega što je u vašoj kontroli ili izvan nje. Takođe je sasvim normalno da se to s vremena na vrijeme doživljava, ali kada postane pretjerano ili ozbiljno, to može značiti da imate poremećaj anksioznosti.

Ovo su signali na koje terapeuti upozoravaju da je anksioznost uzela maha i da je vrijeme da potražite pomoć.

Simptomi se manifestuju fizički

Fizički simptomi ne samo da narušavaju vaš život, nego mogu naškoditi vašem tijelu kada se ne liječe i mogu vas koštati nepotrebnih medicinskih posjeta, testova i lijekova.

Simptomi anksioznosti mogu se preklapati sa drugim medicinskim stanjima. Kada razgovarate sa svojim doktorom, treba da ukažete na svoje simptome i bilo kakvu porodičnu istoriju duševne bolesti. Otvorena komunikacija može pomoći u određivanju ispravne dijagnoze.

Ako se ne slažete sa dijagnozom vašeg doktora, potražite stručnjaka za mentalno zdravlje za procjenu. Najčešće je potrebno više posjeta terapeutu ili psihijataru da bi vam mogli dati dijagnozu. Oni mogu ponuditi metode, terapije i/ili lijekove za kontrolu simptoma.

Ako više volite prirodan pristup, trebalo bi da razgovarate o tome kako da počnete svakodnevno koristiti bilje, eterična ulja, dijetu i alternativne terapije.

Ne želite izaći iz kuće “među ljude”

Dom je zona udobnosti za mnoge ljude. Možda ste mislili da ste kućni tip osobe, ali s vremenom ili iznenada, ideja napuštanja kuće izazvala je ekstremne simptome brige ili panike.

Ako se bojite da ćete posjetiti nova mjesta, vaši simptomi mogu vam poremetiti život. Neki ljudi mogu da odu iz kuće, ali idu samo na mjesta koja dobro poznaju, kao na primjer u njihove omiljene radnje, radna mjesta ili u kuće dragih osoba.

Drugi ne mogu. Oni gube posao. Njihove lične i romantične veze mnogo trpe, a u nekim slučajevima prestaju kada ih  partner ne razumije.

Fobije od društvenih mreža

Platforme društvenih mreža donose novu eru kada se radi o simptomima anksioznosti. Međutim, ako već imate problema s anksioznošću onlajn platforme mogu da vas natjeraju da doživite istu reakciju kao da su ljudi sa tih mreža zaista u istoj prostoriji kao i vi.

Iako korištenje društvenih mreža nije loša ideja, ljudi bi trebalo da budu u mogućnosti da naprave taj izbor za sebe. Neko sa društvenim fobijama ne može da koristi društvene mreže jer razvija nove simptome. Ove osobe se suzdržavaju od upotrebe društvenih mreža iz straha.

Obučeni terapeut vam može pomoći da odredite da li treba da izbjegavate ili primjenjujete određene metode prilikom zdravog korištenja društvenih mreža.

Probali ste sve osim terapije

Svako drugačije reaguje na tretmane bilo da koriste prirodnu medicinu, konvencionalnu medicinu ili kombinaciju obje. Samozdravljenje sa specijalnim dijetama, biljem, uljima i alternativnim terapijama može pomoći nekim ljudima. Neki ljudi u početku vide sjajne rezultate, ali se vremenom smanjuju. Drugi ne primjećuju odstupanja od ozbiljnosti simptoma. Ključni faktor koji nedostaje u ovim planovima tretmana je terapija.

Na primjer, neko s teškom anksioznošću i depresijom može imati više poteškoća bez pomoći terapeuta ili psihijatra. Drugi primjer je hemijska neravnoteža koja nije povezana s ishranom, fizičkim ili ekološkim faktorima, odnosno neophodno je pridržavati se terapije, ali i zdravog načina života.

Najčešći simptomi

  • Smanjenje kognitivne funkcije
  • Problemi s pamćenjem
  • Stalna briga
  • Strah
  • Zbunjenost
  • Nemogućnost opuštanja
  • Razdražljivost
  • Problemi u vezi sa spavanjem, kao što su nesanica, noćne more ili noćni strahovi.

Fiziološki simptomi

  • Napetost
  • Slabost u tijelu
  • Ne možete da dišete
  • Pritisak u grudima
  • Problemi sa stomakom, kao što su bol u stomaku i povraćanje
  • Lupanje srca
  • Bolovi u tijelu
  • Znojenje
  • Vrtoglavica

Ko je u riziku

  • Porodična istorija duševne bolesti
  • Stidljivost u djetinjstvu
  • Određena zdravstvena stanja i lijekovi koji oponašaju simptome ili ih čine ozbiljnijim
  • Stresni ili negativni događaji u bilo kojem trenutku života

Nezavisne novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *