TV K3

android aplikacija

instaliraj

Džakula: Spriječena blamaža Zagreba

Predsjednik Srpskog demokratskog foruma /SDF/ u Hrvatskoj Veljko DŽakula izjavio je da je bila očekivana odluka Ustavnog suda Hrvatske da ne bude održan referendum o ćirilici i da je sud na taj način spasio društvo blamaže.

Džakula: Spriječena blamaža Zagreba

“Manjinsko pravo o upotrebi ćirilice, koje je riješeno ustavnim zakonom, ne može se dovesti u pitanje nikakvim referendumom. Da je kojim slučajem referendum bio održan, on bi prošao i to bi bila velika blamaža za Hrvatsku kao članicu EU”, istakao je DŽakula.

On je rekao da je SDF zadovoljan pozivom Ustavnog suda Hrvatske da većinski i manjinski narod razgovaraju posredstvom političkih predstavnika u Vukovaru, a da nije zadovoljan dijelom odluke kojom je određeno da gradske vlasti propišu kako i u kojim dijelovima grada ćirilica će biti u upotrebi.

On je izrazio bojazan da će u Vukovaru biti završen proces getoizacije Srba, te da će samo u nekim dijelovima grada Srbima imati pravo da koriste ćirilicu.

Govoreći o mogućnosti procesuiranja ljudi koji su odgovorni za ranije skrnavljenje dvojezičnih tabli u Vukovaru, DŽakula navodi da će se to razvlačiti kroz opomene ili će se ići na zastaru, jer hrvatsko društvo još nije spremno da se suoči sa ratnom prošlošću.

DŽakula je ocijenio da politički predstavnici Srba u Vukovaru nisu iskoristili politički trenutak da pitanje ćirilice riješe prije ulaska Hrvatska u EU.

Prema njegovim riječima, u Vukovaru nisu registrovane srpske škole i nije urađeno mnogo drugih stvari, jer nije bilo u interesu tadašnje vlasti koja je, zajedno sa HDZ-om, vladala gradom osam godina.

Ustavni sud Hrvatske juče je donio odlučio da ne bude održan referendum o ćirilici jer je, kako je obrazloženo, predloženo protivustavno referendumsko pitanje.

Građanska inicijativa, koja sebe naziva štab za odbranu hrvatskog Vukovara, prikupila je oko 650.000 potpisa za referendum s ciljem zabrane dvojezičnih tabli u Vukovaru. Inicijativa je predlagala da pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika manjine ostvaruju samo u sredinama u kojima čine više od 50 odsto stanovnika.

Komentarišite

Your email address will not be published.