U Sarajevu je počela hitna sjednica Doma naroda Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine koja je sazvana na poziv predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović, a prisustvuju joj i delegati Kluba Srba.
Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović (SDA) je danas kazao da pravnih osnova za blokadu rada državnih institucija nema.
“Nema niti pravnih, niti političkih, niti razumskih razloga da se to čini i jedini način da ovakve stvari više ne doživljavamo je da ih reguliramo propisima. Primati platu, a ne dolaziti na posao i pri tome praviti štetu svakom građaninu ove zemlje je neodgovorno ponašanje”, dodao je.
Na taj način je uime Kolegija odgovorio delegatu Kluba Bošnjaka Denisu Bećiroviću (SDP) koji je zatražio odgovor Kolegija koji pravni akt u BiH predviđa blokadu rada državnih institucija.
Izetbegović je podvukao da su štete za takvo ponašanje ogromne i da se one mogu mjeriti u milijardama dolara i stotinama iseljenih ljudi te ako se ovako nastavi za desetak godina će se pitati šta se ovdje radilo 2020./2021. godine kada je BiH gubila svoju biološku supstancu i kada su mladi ljudi odlazili.
“Godine 2030. pitat ćemo se ko će nam zaraditi penziju”, kazao je Izetbegović.
Apelirao je stoga na političare da budu ozbiljni i razumni jer nema razloga da se takvo nešto čini, naglašavajući da je vrijeme da se svi okrenu budućnosti i prestanu gledati unazad te počnu sve više pričaju o onome što BiH vodi naprijed, a što manje o onome oko čega se ne slažu.
“Oko prošlosti se nikada nećemo složiti nećemo, ali ako smo pametni i odgovorni ljudi trebali bismo se složiti o budućnosti ove zemlje”, zaključio je Izetbegović.
Delegat u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP) upozorio je na današnjoj hitnoj sjednici da ni jedan pravni akt u BiH ne predviđa blokadu rada državnih institucija.
Bećirović je potcrtao da je početkom oktobra uputio javni poziv dopredsjedavajućem Doma Bakiru Izetbegoviću, koji je tada obavljao dužnost predsjedavajućeg, da sazove sjednicu Doma, a potom i početkom novembra Čoviću nakon rotacije na mjestu predsjedavajućeg.
Kako do sazivanja sjednice nije došlo, Bećirović je obavio razgovore s drugim delegatima zbog čega ih je pet, što je trećina Doma, u skladu s Poslovnikom podnijelo zahtejv za održavanje hitne sjednice.
“Dejtonskim mirovnim sporazumom, nijednim aneksom niti odredbom nije predviđena blokada najvišeg zakonodavnog organa. Ustav BiH također to ne predviđa, naš poslovnik jasno propisuje da moramo imati sjednice jednom mjesečno. Na kraju tu je Etički kodeks koji nalaže da izvršavamo svoje dužnosti zato smo pokerenuli inicijativu i predložili sazivanje hitne sjednice”, pojasnio je Bećirović.
Upitao je stoga na bazi kojeg pravnog akta u BiH je moguće blokirati najviši zakonodavni organ zatraživši konkretan odgovor na to pitanje.
Budući da današnjoj sjednici prisustvuju delegati Kluba Srba, koji odbijajau raditi u državnim institucijama od kraja jula kada su na snagu stupile izmjene Kriičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, Bećirović kaže da je to pozitivan signal.
Ipak naglašava da je 16 članova Poslovnika o radu Doma prekršeno u ovom mandatu što je situacija koja nije zapamćena od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma te smatra da je danas prilika da se izađe iz toga i vrati u okvire ustavnosti zakonitosti jer delegati nemaju samo prava nego i dužnosti, a kao prva je prisustvo na sjednicama.
Delegati u Domu naroda državnog parlamenta Denis Bećirović, Zlatko Miletić, Amir Fazlić, Munib Jusufović i Asim Sarajlić podnijeli su predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg tog doma Čoviću, Nikoli Špirići i Bakiru Izetbegoviću zahtjev za sazivanje hitne sjednice Doma naroda.
Potpisnici zahtjeva tražili su da se kao prva tačka dnevnog reda razmatra “Informacija Kolegija Doma naroda o razlozima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada ovog državnog organa vlasti“.
Podsjećanja radi, posljednja sjednica Doma naroda državnog parlamenta održana je početkom jula.
Nakon toga su predstavnici iz RS-a u institucijama BiH odlučili da ne učestvuju u radu državnih institucija zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, donesene 23. jula ove godine.
BHRT